Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   be штосьці магчы

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [семдзесят тры]

73 [semdzesyat try]

штосьці магчы

shtos’tsі magchy

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Smiješ li već voziti auto? Та-е ўжо --ж----ір----ь--ў---абіл-м? Т___ ў__ м____ к_______ а___________ Т-б- ў-о м-ж-а к-р-в-ц- а-т-м-б-л-м- ------------------------------------ Табе ўжо можна кіраваць аўтамабілем? 0
Tabe--zho-m----a kі-a--t-’--ut--ab----? T___ u___ m_____ k________ a___________ T-b- u-h- m-z-n- k-r-v-t-’ a-t-m-b-l-m- --------------------------------------- Tabe uzho mozhna kіravats’ autamabіlem?
Smiješ li već piti alkohol? Т--е--ж- ------піць а----ол---- -а---? Т___ ў__ м____ п___ а__________ н_____ Т-б- ў-о м-ж-а п-ц- а-к-г-л-н-я н-п-і- -------------------------------------- Табе ўжо можна піць алкагольныя напоі? 0
T-be -z-o-m-zh-----t-’-a-kagol’---a n-p--? T___ u___ m_____ p____ a___________ n_____ T-b- u-h- m-z-n- p-t-’ a-k-g-l-n-y- n-p-і- ------------------------------------------ Tabe uzho mozhna pіts’ alkagol’nyya napoі?
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? Т-бе-----мо-на-ад---- ез---ць з---яж-? Т___ ў__ м____ а_____ е______ з_ м____ Т-б- ў-о м-ж-а а-н-м- е-д-і-ь з- м-ж-? -------------------------------------- Табе ўжо можна аднаму ездзіць за мяжу? 0
Tabe--zh- --zh-a -d---u---z--іt-- -- m--z-u? T___ u___ m_____ a_____ y________ z_ m______ T-b- u-h- m-z-n- a-n-m- y-z-z-t-’ z- m-a-h-? -------------------------------------------- Tabe uzho mozhna adnamu yezdzіts’ za myazhu?
smjeti м-гчы м____ м-г-ы ----- магчы 0
magchy m_____ m-g-h- ------ magchy
Smijemo li ovdje pušiti? Н-м-мож-а --т----ыц-? Н__ м____ т__ к______ Н-м м-ж-а т-т к-р-ц-? --------------------- Нам можна тут курыць? 0
Na- m-z--a --t --ry-s’? N__ m_____ t__ k_______ N-m m-z-n- t-t k-r-t-’- ----------------------- Nam mozhna tut kuryts’?
Smije li se ovdje pušiti? Тут можн- -ур--ь? Т__ м____ к______ Т-т м-ж-а к-р-ц-? ----------------- Тут можна курыць? 0
T-t------a -ury-s’? T__ m_____ k_______ T-t m-z-n- k-r-t-’- ------------------- Tut mozhna kuryts’?
Smije li se platiti kreditnom karticom? М-жн- з-п----ц--к-эды--а----рта-? М____ з________ к________ к______ М-ж-а з-п-а-і-ь к-э-ы-н-й к-р-а-? --------------------------------- Можна заплаціць крэдытнай картай? 0
Mozh-- za-l-t---s’--red-tnay ka----? M_____ z__________ k________ k______ M-z-n- z-p-a-s-t-’ k-e-y-n-y k-r-a-? ------------------------------------ Mozhna zaplatsіts’ kredytnay kartay?
Smije li se platiti čekom? М-жн---а---ціць ---а-? М____ з________ ч_____ М-ж-а з-п-а-і-ь ч-к-м- ---------------------- Можна заплаціць чэкам? 0
Mozhn-----la-s--s’-c---a-? M_____ z__________ c______ M-z-n- z-p-a-s-t-’ c-e-a-? -------------------------- Mozhna zaplatsіts’ chekam?
Smije li se platiti samo gotovinom? М--на--апл--і-- -о--к- га-о---й? М____ з________ т_____ г________ М-ж-а з-п-а-і-ь т-л-к- г-т-ў-а-? -------------------------------- Можна заплаціць толькі гатоўкай? 0
M-z----za-la----s’ t--’----at-u-ay? M_____ z__________ t_____ g________ M-z-n- z-p-a-s-t-’ t-l-k- g-t-u-a-? ----------------------------------- Mozhna zaplatsіts’ tol’kі gatoukay?
Smijem li telefonirati? Мо---- я-за-аз--ат--ефану-? М_____ я з____ п___________ М-ж-а- я з-р-з п-т-л-ф-н-ю- --------------------------- Можна, я зараз патэлефаную? 0
M---n-- ya-zar-z -a-elefanuy-? M______ y_ z____ p____________ M-z-n-, y- z-r-z p-t-l-f-n-y-? ------------------------------ Mozhna, ya zaraz patelefanuyu?
Smijem li nešto pitati? М----,-я--еш-а за-ы-аюся? М_____ я н____ з_________ М-ж-а- я н-ш-а з-п-т-ю-я- ------------------------- Можна, я нешта запытаюся? 0
Mozh-a--y- -es-t- --py---usya? M______ y_ n_____ z___________ M-z-n-, y- n-s-t- z-p-t-y-s-a- ------------------------------ Mozhna, ya neshta zapytayusya?
Smijem li nešto reći? Мож--, --н-шта--каж-? М_____ я н____ с_____ М-ж-а- я н-ш-а с-а-у- --------------------- Можна, я нешта скажу? 0
M---n-,----nes-t--s-----? M______ y_ n_____ s______ M-z-n-, y- n-s-t- s-a-h-? ------------------------- Mozhna, ya neshta skazhu?
On ne smije spavati u parku. Я-- не-ьга--па-- у -ар-у. Я__ н_____ с____ у п_____ Я-у н-л-г- с-а-ь у п-р-у- ------------------------- Яму нельга спаць у парку. 0
Y-m--n--’g- -p-t-’---p-rku. Y___ n_____ s_____ u p_____ Y-m- n-l-g- s-a-s- u p-r-u- --------------------------- Yamu nel’ga spats’ u parku.
On ne smije spavati u autu. Яму -е-ьга-сп-ц-----ўт-м--іл-. Я__ н_____ с____ у а__________ Я-у н-л-г- с-а-ь у а-т-м-б-л-. ------------------------------ Яму нельга спаць у аўтамабілі. 0
Y--u----’-a s--t-’ ---utam-bіlі. Y___ n_____ s_____ u a__________ Y-m- n-l-g- s-a-s- u a-t-m-b-l-. -------------------------------- Yamu nel’ga spats’ u autamabіlі.
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. Я-у-н-льга --ац- -а----зале. Я__ н_____ с____ н_ в_______ Я-у н-л-г- с-а-ь н- в-к-а-е- ---------------------------- Яму нельга спаць на вакзале. 0
Yam---e-’g- --at-’ n---a-z---. Y___ n_____ s_____ n_ v_______ Y-m- n-l-g- s-a-s- n- v-k-a-e- ------------------------------ Yamu nel’ga spats’ na vakzale.
Smijemo li sjesti? Нам---ж-- т-т --сці? Н__ м____ т__ с_____ Н-м м-ж-а т-т с-с-і- -------------------- Нам можна тут сесці? 0
Na--mo---- -ut s---s-? N__ m_____ t__ s______ N-m m-z-n- t-t s-s-s-? ---------------------- Nam mozhna tut sestsі?
Smijemo li dobiti jelovnik? М---о--- атр---ц- м--ю? М_ м____ а_______ м____ М- м-ж-м а-р-м-ц- м-н-? ----------------------- Мы можам атрымаць меню? 0
My mozh-------m--s’ m-ny-? M_ m_____ a________ m_____ M- m-z-a- a-r-m-t-’ m-n-u- -------------------------- My mozham atrymats’ menyu?
Možemo li platiti odvojeno? М- -о--м-за-лаці-ь--аасо-ку? М_ м____ з________ п________ М- м-ж-м з-п-а-і-ь п-а-о-к-? ---------------------------- Мы можам заплаціць паасобку? 0
My--ozha- z--l-tsі----p-as--ku? M_ m_____ z__________ p________ M- m-z-a- z-p-a-s-t-’ p-a-o-k-? ------------------------------- My mozham zaplatsіts’ paasobku?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!