Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   ca poder fer alguna cosa

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [setanta-tres]

poder fer alguna cosa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski katalonski igra Više
Smiješ li već voziti auto? Qu--j--p-ts-co-du-- -- c-t-e? Q__ j_ p___ c______ u_ c_____ Q-e j- p-t- c-n-u-r u- c-t-e- ----------------------------- Que ja pots conduir un cotxe? 0
Smiješ li već piti alkohol? Q---ja po-----ure -lcoh--? Q__ j_ p___ b____ a_______ Q-e j- p-t- b-u-e a-c-h-l- -------------------------- Que ja pots beure alcohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? Q-- -a -ot--po-- -n-r s-l-- l’----a-ge-? Q__ j_ p___ p___ a___ s__ a l___________ Q-e j- p-t- p-t- a-a- s-l a l-e-t-a-g-r- ---------------------------------------- Que ja pots pots anar sol a l’estranger? 0
smjeti po--r p____ p-d-r ----- poder 0
Smijemo li ovdje pušiti? Po-em--um----quí? P____ f____ a____ P-d-m f-m-r a-u-? ----------------- Podem fumar aquí? 0
Smije li se ovdje pušiti? Es---- f--a- ----? E_ p__ f____ a____ E- p-t f-m-r a-u-? ------------------ Es pot fumar aquí? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Es -o- -a------b-ta-get------r----? E_ p__ p____ a__ t______ d_ c______ E- p-t p-g-r a-b t-r-e-a d- c-è-i-? ----------------------------------- Es pot pagar amb targeta de crèdit? 0
Smije li se platiti čekom? E---o- pa-a- -m- xec? E_ p__ p____ a__ x___ E- p-t p-g-r a-b x-c- --------------------- Es pot pagar amb xec? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? E----t---ga---om-s-en-e---t-u? E_ p__ p____ n____ e_ e_______ E- p-t p-g-r n-m-s e- e-e-t-u- ------------------------------ Es pot pagar només en efectiu? 0
Smijem li telefonirati? Q-- --- -----r? Q__ p__ t______ Q-e p-c t-u-a-? --------------- Que puc trucar? 0
Smijem li nešto pitati? Que-p-c f-r--n- p------a? Q__ p__ f__ u__ p________ Q-e p-c f-r u-a p-e-u-t-? ------------------------- Que puc fer una pregunta? 0
Smijem li nešto reći? Qu- puc---r--lguna---sa? Q__ p__ d__ a_____ c____ Q-e p-c d-r a-g-n- c-s-? ------------------------ Que puc dir alguna cosa? 0
On ne smije spavati u parku. (E--)-no p-t----mir-al--ar-. (____ n_ p__ d_____ a_ p____ (-l-) n- p-t d-r-i- a- p-r-. ---------------------------- (Ell) no pot dormir al parc. 0
On ne smije spavati u autu. (---- -o-------r----a--c---e. (____ n_ p__ d_____ a_ c_____ (-l-) n- p-t d-r-i- a- c-t-e- ----------------------------- (Ell) no pot dormir al cotxe. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. (-ll- -- --t----mir - -’es---ió. (____ n_ p__ d_____ a l_________ (-l-) n- p-t d-r-i- a l-e-t-c-ó- -------------------------------- (Ell) no pot dormir a l’estació. 0
Smijemo li sjesti? Po-em-se--e? P____ s_____ P-d-m s-u-e- ------------ Podem seure? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? P--em-r-b-e l--c-rt-? P____ r____ l_ c_____ P-d-m r-b-e l- c-r-a- --------------------- Podem rebre la carta? 0
Možemo li platiti odvojeno? Pode--pag------a-a-a--nt? P____ p____ s____________ P-d-m p-g-r s-p-r-d-m-n-? ------------------------- Podem pagar separadament? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + katalonski (1-100) MP3 katalonski (1-100)
Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!