Knjiga fraza

bs Lica   »   am ሰዎች

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [አንድ]

1 [ānidi]

ሰዎች

sewochi /hizibi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
ja እ- እ_ እ- -- እኔ 0
inē i__ i-ē --- inē
ja i ti እ---ና --ተ/ቺ እ_ እ_ አ____ እ- እ- አ-ተ-ቺ ----------- እኔ እና አንተ/ቺ 0
i-ē --- -----/c-ī i__ i__ ā________ i-ē i-a ā-i-e-c-ī ----------------- inē ina ānite/chī
nas dvoje እኛ ሁ-ታችንም እ_ ሁ_____ እ- ሁ-ታ-ን- --------- እኛ ሁለታችንም 0
in---h----a-hin-mi i___ h____________ i-y- h-l-t-c-i-i-i ------------------ inya huletachinimi
on እ- እ_ እ- -- እሱ 0
isu i__ i-u --- isu
on i ona እሱ--ና እሷ እ_ እ_ እ_ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
is- -na i--a i__ i__ i___ i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
njih dvoje እ---ሁለ-ም እ__ ሁ___ እ-ሱ ሁ-ቱ- -------- እነሱ ሁለቱም 0
i--s- -ul-tu-i i____ h_______ i-e-u h-l-t-m- -------------- inesu huletumi
muškarac ወንድ ወ__ ወ-ድ --- ወንድ 0
wenidi w_____ w-n-d- ------ wenidi
žena ሴ- ሴ_ ሴ- -- ሴት 0
sēti s___ s-t- ---- sēti
dijete ል- ል_ ል- -- ልጅ 0
li-i l___ l-j- ---- liji
jedna porodica ቤተ-ብ ቤ___ ቤ-ሰ- ---- ቤተሰብ 0
bē--s-bi b_______ b-t-s-b- -------- bētesebi
moja porodica የ- -ተ-ብ የ_ ቤ___ የ- ቤ-ሰ- ------- የኔ ቤተሰብ 0
ye----ētes--i y___ b_______ y-n- b-t-s-b- ------------- yenē bētesebi
Мoja porodica je ovdje. ቤ--ቤ---- ና--። ቤ___ እ__ ና___ ቤ-ሰ- እ-ህ ና-ው- ------------- ቤተሰቤ እዚህ ናቸው። 0
b-tesebē izī---n-c----. b_______ i____ n_______ b-t-s-b- i-ī-i n-c-e-i- ----------------------- bētesebē izīhi nachewi.
Ja sam ovdje. እኔ እዚ- ነኝ። እ_ እ__ ነ__ እ- እ-ህ ነ-። ---------- እኔ እዚህ ነኝ። 0
inē i-īh--n--y-. i__ i____ n_____ i-ē i-ī-i n-n-i- ---------------- inē izīhi nenyi.
Ti si ovdje. አ---አንቺ እዚህ--ህ-ነ-። አ______ እ__ ነ_____ አ-ተ-አ-ቺ እ-ህ ነ-/-ሽ- ------------------ አንተ/አንቺ እዚህ ነህ/ነሽ። 0
ān------ic---iz-----e-i-n----. ā___________ i____ n__________ ā-i-e-ā-i-h- i-ī-i n-h-/-e-h-. ------------------------------ ānite/ānichī izīhi nehi/neshi.
On je ovdje i ona je ovdje. እሱ እዚህ--ው እና-እ- እዚ----። እ_ እ__ ነ_ እ_ እ_ እ__ ና__ እ- እ-ህ ነ- እ- እ- እ-ህ ና-። ----------------------- እሱ እዚህ ነው እና እሷ እዚህ ናት። 0
i-u ------new---n- -s-- i-ī-- nati. i__ i____ n___ i__ i___ i____ n____ i-u i-ī-i n-w- i-a i-w- i-ī-i n-t-. ----------------------------------- isu izīhi newi ina iswa izīhi nati.
Mi smo ovdje. እ--------። እ_ እ__ ነ__ እ- እ-ህ ነ-። ---------- እኛ እዚህ ነን። 0
i-y- -zīhi -eni. i___ i____ n____ i-y- i-ī-i n-n-. ---------------- inya izīhi neni.
Vi ste ovdje. እ----እ-ህ ናች-። እ___ እ__ ና___ እ-ን- እ-ህ ና-ሁ- ------------- እናንተ እዚህ ናችሁ። 0
in-ni-e-----i----hihu. i______ i____ n_______ i-a-i-e i-ī-i n-c-i-u- ---------------------- inanite izīhi nachihu.
Oni su svi ovdje. እ-- ሁሉ--እ-ህ ---። እ__ ሁ__ እ__ ና___ እ-ሱ ሁ-ም እ-ህ ና-ው- ---------------- እነሱ ሁሉም እዚህ ናቸው። 0
i-es------mi-i-īhi --c-ew-. i____ h_____ i____ n_______ i-e-u h-l-m- i-ī-i n-c-e-i- --------------------------- inesu hulumi izīhi nachewi.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + amharski (1-100) MP3 amharski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!