Knjiga fraza

bs Lica   »   he ‫אנשים‬

1 [jedan]

Lica

Lica

‫1 [אחת]‬

1 [axat]

‫אנשים‬

anashim

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
ja ‫א-י‬ ‫____ ‫-נ-‬ ----- ‫אני‬ 0
a-i a__ a-i --- ani
ja i ti ‫--י ואת-/ ה‬ ‫___ ו__ / ה_ ‫-נ- ו-ת / ה- ------------- ‫אני ואת / ה‬ 0
a-i-we-at----e'at a__ w____________ a-i w-'-t-h-w-'-t ----------------- ani we'atah/we'at
nas dvoje ‫--י--‬ ‫______ ‫-נ-נ-‬ ------- ‫שנינו‬ 0
s-----u s______ s-n-y-u ------- shneynu
on ‫ה--‬ ‫____ ‫-ו-‬ ----- ‫הוא‬ 0
h- h_ h- -- hu
on i ona ‫--א -היא‬ ‫___ ו____ ‫-ו- ו-י-‬ ---------- ‫הוא והיא‬ 0
hu w--i h_ w___ h- w-h- ------- hu w'hi
njih dvoje ‫-נ-ה- - שת-ה-‬ ‫_____ / ש_____ ‫-נ-ה- / ש-י-ן- --------------- ‫שניהם / שתיהן‬ 0
sh-eyhe-/sht-yhen s________________ s-n-y-e-/-h-e-h-n ----------------- shneyhem/shteyhen
muškarac ‫-א-ש‬ ‫_____ ‫-א-ש- ------ ‫האיש‬ 0
ha'ish h_____ h-'-s- ------ ha'ish
žena ‫ה-יש-‬ ‫______ ‫-א-ש-‬ ------- ‫האישה‬ 0
h--ishah h_______ h-'-s-a- -------- ha'ishah
dijete ‫--לד‬ ‫_____ ‫-י-ד- ------ ‫הילד‬ 0
h--e--d h______ h-y-l-d ------- hayeled
jedna porodica ‫מ-פחה‬ ‫______ ‫-ש-ח-‬ ------- ‫משפחה‬ 0
m-sh-a--h m________ m-s-p-x-h --------- mishpaxah
moja porodica ‫-מ-----ש-- - ----תי‬ ‫______ ש__ / מ______ ‫-מ-פ-ה ש-י / מ-פ-ת-‬ --------------------- ‫המשפחה שלי / משפחתי‬ 0
h----hpax---s-e--/-ish---ti h__________ s______________ h-m-s-p-x-h s-e-i-m-s-p-x-i --------------------------- hamishpaxah sheli/mishpaxti
Мoja porodica je ovdje. ‫--ש-חה של- ---.‬ ‫______ ש__ כ____ ‫-מ-פ-ה ש-י כ-ן-‬ ----------------- ‫המשפחה שלי כאן.‬ 0
h--ish--xa- ----- ka-n. h__________ s____ k____ h-m-s-p-x-h s-e-i k-'-. ----------------------- hamishpaxah sheli ka'n.
Ja sam ovdje. ‫--י-כאן.‬ ‫___ כ____ ‫-נ- כ-ן-‬ ---------- ‫אני כאן.‬ 0
a-i---'-. a__ k____ a-i k-'-. --------- ani ka'n.
Ti si ovdje. ‫-ת --ה --ן.‬ ‫__ / ה כ____ ‫-ת / ה כ-ן-‬ ------------- ‫את / ה כאן.‬ 0
at------ka--. a______ k____ a-a-/-t k-'-. ------------- atah/at ka'n.
On je ovdje i ona je ovdje. ‫ה-א-כאן -ה-- -א-.‬ ‫___ כ__ ו___ כ____ ‫-ו- כ-ן ו-י- כ-ן-‬ ------------------- ‫הוא כאן והיא כאן.‬ 0
hu k-'n -'-- k-'n. h_ k___ w___ k____ h- k-'- w-h- k-'-. ------------------ hu ka'n w'hi ka'n.
Mi smo ovdje. ‫אנח-ו--אן-‬ ‫_____ כ____ ‫-נ-נ- כ-ן-‬ ------------ ‫אנחנו כאן.‬ 0
a--x-u --'-. a_____ k____ a-a-n- k-'-. ------------ anaxnu ka'n.
Vi ste ovdje. ‫אתם -----אן.‬ ‫___ / ן כ____ ‫-ת- / ן כ-ן-‬ -------------- ‫אתם / ן כאן.‬ 0
at-m/-----ka'-. a________ k____ a-e-/-t-n k-'-. --------------- atem/aten ka'n.
Oni su svi ovdje. ‫-- כולם כאן-‬ ‫__ כ___ כ____ ‫-ם כ-ל- כ-ן-‬ -------------- ‫הם כולם כאן.‬ 0
h-m ku--m -a--. h__ k____ k____ h-m k-l-m k-'-. --------------- hem kulam ka'n.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + hebrejski (1-100) MP3 hebrejski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!