Knjiga fraza

bs Lica   »   be асобы

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [адзін]

1 [adzіn]

асобы

asoby

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
ja яя я я - я 0
-a y_ y- -- ya
ja i ti я - -ы я і т_ я і т- ------ я і ты 0
y- і--y y_ і t_ y- і t- ------- ya і ty
nas dvoje мы--бое м_ а___ м- а-о- ------- мы абое 0
m----oe m_ a___ m- a-o- ------- my aboe
on -н ё_ ё- -- ён 0
-n e_ e- -- en
on i ona ё- - --а ё_ і я__ ё- і я-а -------- ён і яна 0
e--і yana e_ і y___ e- і y-n- --------- en і yana
njih dvoje яны-а-ое я__ а___ я-ы а-о- -------- яны абое 0
ya---a--e y___ a___ y-n- a-o- --------- yany aboe
muškarac м--чына м______ м-ж-ы-а ------- мужчына 0
muz-c-y-a m________ m-z-c-y-a --------- muzhchyna
žena ж-нч--а ж______ ж-н-ы-а ------- жанчына 0
zhan--yna z________ z-a-c-y-a --------- zhanchyna
dijete д--ця д____ д-і-я ----- дзіця 0
dz-t-ya d______ d-і-s-a ------- dzіtsya
jedna porodica ся--я с____ с-м-я ----- сям’я 0
s--m’ya s______ s-a-’-a ------- syam’ya
moja porodica м-- -ям’я м__ с____ м-я с-м-я --------- мая сям’я 0
m-ya s--m--a m___ s______ m-y- s-a-’-a ------------ maya syam’ya
Мoja porodica je ovdje. Мая -ям-я ту-. М__ с____ т___ М-я с-м-я т-т- -------------- Мая сям’я тут. 0
Ma-a--y--’ya-tut. M___ s______ t___ M-y- s-a-’-a t-t- ----------------- Maya syam’ya tut.
Ja sam ovdje. Я ---. Я т___ Я т-т- ------ Я тут. 0
Y--t-t. Y_ t___ Y- t-t- ------- Ya tut.
Ti si ovdje. Т--тут. Т_ т___ Т- т-т- ------- Ты тут. 0
T- --t. T_ t___ T- t-t- ------- Ty tut.
On je ovdje i ona je ovdje. Ён --т------а-тут. Ё_ т___ і я__ т___ Ё- т-т- і я-а т-т- ------------------ Ён тут, і яна тут. 0
E--t-t,-- y-na -ut. E_ t___ і y___ t___ E- t-t- і y-n- t-t- ------------------- En tut, і yana tut.
Mi smo ovdje. Мы -ут. М_ т___ М- т-т- ------- Мы тут. 0
M--t--. M_ t___ M- t-t- ------- My tut.
Vi ste ovdje. Вы -ут. В_ т___ В- т-т- ------- Вы тут. 0
V- ---. V_ t___ V- t-t- ------- Vy tut.
Oni su svi ovdje. Яны-ў-- --т. Я__ ў__ т___ Я-ы ў-е т-т- ------------ Яны ўсе тут. 0
Ya-y-use tut. Y___ u__ t___ Y-n- u-e t-t- ------------- Yany use tut.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!