Knjiga fraza

bs Lica   »   bg Лица

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [едно]

1 [edno]

Лица

[Litsa]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
ja а- аз а- -- аз 0
-z az a- -- az
ja i ti а- и-ти аз и ти а- и т- ------- аз и ти 0
az --ti az i ti a- i t- ------- az i ti
nas dvoje ние д-ам-та ние двамата н-е д-а-а-а ----------- ние двамата 0
n-- d----ta nie dvamata n-e d-a-a-a ----------- nie dvamata
on т-й той т-й --- той 0
t-y toy t-y --- toy
on i ona то--- тя той и тя т-й и т- -------- той и тя 0
to--i-t-a toy i tya t-y i t-a --------- toy i tya
njih dvoje те -вам--а те двамата т- д-а-а-а ---------- те двамата 0
t- -vam--a te dvamata t- d-a-a-a ---------- te dvamata
muškarac мъж мъж м-ж --- мъж 0
m--h myzh m-z- ---- myzh
žena ж-на жена ж-н- ---- жена 0
z---a zhena z-e-a ----- zhena
dijete д-те дете д-т- ---- дете 0
dete dete d-t- ---- dete
jedna porodica с-м-й-т-о семейство с-м-й-т-о --------- семейство 0
se--y-t-o semeystvo s-m-y-t-o --------- semeystvo
moja porodica мо-т---е------о моето семейство м-е-о с-м-й-т-о --------------- моето семейство 0
mo-t- -e-ey-tvo moeto semeystvo m-e-o s-m-y-t-o --------------- moeto semeystvo
Мoja porodica je ovdje. М-ет--семей-тв- е--ук. Моето семейство е тук. М-е-о с-м-й-т-о е т-к- ---------------------- Моето семейство е тук. 0
Moe-o--e-e--tvo ye-t--. Moeto semeystvo ye tuk. M-e-o s-m-y-t-o y- t-k- ----------------------- Moeto semeystvo ye tuk.
Ja sam ovdje. Аз-с-м тук. Аз съм тук. А- с-м т-к- ----------- Аз съм тук. 0
Az -ym ---. Az sym tuk. A- s-m t-k- ----------- Az sym tuk.
Ti si ovdje. Т- -и --к. Ти си тук. Т- с- т-к- ---------- Ти си тук. 0
Ti s--t-k. Ti si tuk. T- s- t-k- ---------- Ti si tuk.
On je ovdje i ona je ovdje. То- е --- и -- --ту-. Той е тук и тя е тук. Т-й е т-к и т- е т-к- --------------------- Той е тук и тя е тук. 0
T-y--e t-- i --a-ye ---. Toy ye tuk i tya ye tuk. T-y y- t-k i t-a y- t-k- ------------------------ Toy ye tuk i tya ye tuk.
Mi smo ovdje. Ни- --- ---. Ние сме тук. Н-е с-е т-к- ------------ Ние сме тук. 0
N-e---e tuk. Nie sme tuk. N-e s-e t-k- ------------ Nie sme tuk.
Vi ste ovdje. Вие с-- -у-. Вие сте тук. В-е с-е т-к- ------------ Вие сте тук. 0
V-e---- --k. Vie ste tuk. V-e s-e t-k- ------------ Vie ste tuk.
Oni su svi ovdje. Те вси-к--са т-к. Те всички са тук. Т- в-и-к- с- т-к- ----------------- Те всички са тук. 0
Te v-ich---sa t--. Te vsichki sa tuk. T- v-i-h-i s- t-k- ------------------ Te vsichki sa tuk.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!