Knjiga fraza

bs Lica   »   bg Лица

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [едно]

1 [edno]

Лица

[Litsa]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
ja а- а_ а- -- аз 0
a- a_ a- -- az
ja i ti а-----и а_ и т_ а- и т- ------- аз и ти 0
a----ti a_ i t_ a- i t- ------- az i ti
nas dvoje н-е-дв-ма-а н__ д______ н-е д-а-а-а ----------- ние двамата 0
n-e d--ma-a n__ d______ n-e d-a-a-a ----------- nie dvamata
on т-й т__ т-й --- той 0
toy t__ t-y --- toy
on i ona т-й и--я т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
t-------a t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
njih dvoje т- ----а-а т_ д______ т- д-а-а-а ---------- те двамата 0
te ----a-a t_ d______ t- d-a-a-a ---------- te dvamata
muškarac мъж м__ м-ж --- мъж 0
myzh m___ m-z- ---- myzh
žena ж--а ж___ ж-н- ---- жена 0
zh-na z____ z-e-a ----- zhena
dijete де-е д___ д-т- ---- дете 0
d-te d___ d-t- ---- dete
jedna porodica с-----т-о с________ с-м-й-т-о --------- семейство 0
se-e-s--o s________ s-m-y-t-o --------- semeystvo
moja porodica мое-о---м---тво м____ с________ м-е-о с-м-й-т-о --------------- моето семейство 0
m-et--semey---o m____ s________ m-e-o s-m-y-t-o --------------- moeto semeystvo
Мoja porodica je ovdje. М--то-с-м-йств--- ту-. М____ с________ е т___ М-е-о с-м-й-т-о е т-к- ---------------------- Моето семейство е тук. 0
Moe----e-eys--o-----uk. M____ s________ y_ t___ M-e-o s-m-y-t-o y- t-k- ----------------------- Moeto semeystvo ye tuk.
Ja sam ovdje. А--с-- ---. А_ с__ т___ А- с-м т-к- ----------- Аз съм тук. 0
A---y- t--. A_ s__ t___ A- s-m t-k- ----------- Az sym tuk.
Ti si ovdje. Т---- т--. Т_ с_ т___ Т- с- т-к- ---------- Ти си тук. 0
T- si---k. T_ s_ t___ T- s- t-k- ---------- Ti si tuk.
On je ovdje i ona je ovdje. Т-й-- ту--и ---е -ук. Т__ е т__ и т_ е т___ Т-й е т-к и т- е т-к- --------------------- Той е тук и тя е тук. 0
To- -e-tu----t---y- t-k. T__ y_ t__ i t__ y_ t___ T-y y- t-k i t-a y- t-k- ------------------------ Toy ye tuk i tya ye tuk.
Mi smo ovdje. Ни- сме -ук. Н__ с__ т___ Н-е с-е т-к- ------------ Ние сме тук. 0
N-- -m- --k. N__ s__ t___ N-e s-e t-k- ------------ Nie sme tuk.
Vi ste ovdje. В-е с-е ---. В__ с__ т___ В-е с-е т-к- ------------ Вие сте тук. 0
Vie s---t-k. V__ s__ t___ V-e s-e t-k- ------------ Vie ste tuk.
Oni su svi ovdje. Т--в-и-к-------к. Т_ в_____ с_ т___ Т- в-и-к- с- т-к- ----------------- Те всички са тук. 0
Te-v--ch-- s- tu-. T_ v______ s_ t___ T- v-i-h-i s- t-k- ------------------ Te vsichki sa tuk.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!