Knjiga fraza

bs U gradu   »   am ከተማ ውስጥ

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [ሃያ አምስት]

25 [haya āmisiti]

ከተማ ውስጥ

[beketema wisit’i]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. ወ- ባቡ--ጣ-- መ---እ--ጋለ-። ወ_ ባ__ ጣ__ መ__ እ______ ወ- ባ-ር ጣ-ያ መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------- ወደ ባቡር ጣቢያ መሄድ እፈልጋለው። 0
we-e -abur---’-bī-a -ehē-- --el---l-w-. w___ b_____ t______ m_____ i___________ w-d- b-b-r- t-a-ī-a m-h-d- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------- wede baburi t’abīya mehēdi ifeligalewi.
Htio / htjela bih do aerodroma. ወደ አየር-------ሄድ --ልጋ-ው። ወ_ አ__ ማ___ መ__ እ______ ወ- አ-ር ማ-ፊ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ----------------------- ወደ አየር ማረፊያ መሄድ እፈልጋለው። 0
wed---y--- --r-fīy- me-ēdi--fe---al---. w___ ā____ m_______ m_____ i___________ w-d- ā-e-i m-r-f-y- m-h-d- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------- wede āyeri marefīya mehēdi ifeligalewi.
Htio / htjela bih do centra grada. ወደ መሃ--ከተ--መ---እ-ልጋ--። ወ_ መ__ ከ__ መ__ እ______ ወ- መ-ል ከ-ማ መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------- ወደ መሃል ከተማ መሄድ እፈልጋለው። 0
we-e---h-l--ke--m- m-h-d- i--l--a--wi. w___ m_____ k_____ m_____ i___________ w-d- m-h-l- k-t-m- m-h-d- i-e-i-a-e-i- -------------------------------------- wede mehali ketema mehēdi ifeligalewi.
Kako da dođem do željezničke stanice? ወ--ባቡር-ጣ-- እንዴ- እደር-ለው? ወ_ ባ__ ጣ__ እ___ እ______ ወ- ባ-ር ጣ-ያ እ-ዴ- እ-ር-ለ-? ----------------------- ወደ ባቡር ጣቢያ እንዴት እደርሳለው? 0
w--e-bab----t’--ī-a--nidē-i-ide-is--e-i? w___ b_____ t______ i______ i___________ w-d- b-b-r- t-a-ī-a i-i-ē-i i-e-i-a-e-i- ---------------------------------------- wede baburi t’abīya inidēti iderisalewi?
Kako da dođem do aerodroma? ወ- ባ-የር---ፊ---ን---እደር---? ወ_ ባ___ ማ___ እ___ እ______ ወ- ባ-የ- ማ-ፊ- እ-ዴ- እ-ር-ለ-? ------------------------- ወደ ባአየር ማረፊያ እንዴት እደርሳለው? 0
w----b-’āy----m--efīya i---ē---id-ris-lewi? w___ b_______ m_______ i______ i___________ w-d- b-’-y-r- m-r-f-y- i-i-ē-i i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------- wede ba’āyeri marefīya inidēti iderisalewi?
Kako da dođem do centra grada? ወደ-መ-ል--ተማ-እንዴት እ-ር-ለ-? ወ_ መ__ ከ__ እ___ እ______ ወ- መ-ል ከ-ማ እ-ዴ- እ-ር-ለ-? ----------------------- ወደ መሃል ከተማ እንዴት እደርሳለው? 0
w-d- ------ ket--a-in--ē-i -d-r-salewi? w___ m_____ k_____ i______ i___________ w-d- m-h-l- k-t-m- i-i-ē-i i-e-i-a-e-i- --------------------------------------- wede mehali ketema inidēti iderisalewi?
Trebam taksi. ታክሲ -ፈልጋ-ው። ታ__ እ______ ታ-ሲ እ-ል-ለ-። ----------- ታክሲ እፈልጋለው። 0
ta-i-ī--f---g-le-i. t_____ i___________ t-k-s- i-e-i-a-e-i- ------------------- takisī ifeligalewi.
Trebam plan grada. የከ-ማ ካርታ-እ---ለ-። የ___ ካ__ እ______ የ-ተ- ካ-ታ እ-ል-ለ-። ---------------- የከተማ ካርታ እፈልጋለው። 0
y--e--m----ri-a----l-ga--wi. y_______ k_____ i___________ y-k-t-m- k-r-t- i-e-i-a-e-i- ---------------------------- yeketema karita ifeligalewi.
Trebam hotel. ሆ-ል -----ው። ሆ__ እ______ ሆ-ል እ-ል-ለ-። ----------- ሆቴል እፈልጋለው። 0
h-tēli i-e-igale-i. h_____ i___________ h-t-l- i-e-i-a-e-i- ------------------- hotēli ifeligalewi.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. መ-ና -ከ--ት-እፈ-ጋ-ው። መ__ መ____ እ______ መ-ና መ-ራ-ት እ-ል-ለ-። ----------------- መኪና መከራየት እፈልጋለው። 0
me-ī-a me--ray-------li-----i. m_____ m_________ i___________ m-k-n- m-k-r-y-t- i-e-i-a-e-i- ------------------------------ mekīna mekerayeti ifeligalewi.
Ovdje je moja kreditna kartica. ይሄ የ-ኔ ክ--ት -ርድ--ው። ይ_ የ__ ክ___ ካ__ ነ__ ይ- የ-ኔ ክ-ዲ- ካ-ድ ነ-። ------------------- ይሄ የእኔ ክረዲት ካርድ ነው። 0
y--- --’-nē -ir-dī-i--a-i-i-ne--. y___ y_____ k_______ k_____ n____ y-h- y-’-n- k-r-d-t- k-r-d- n-w-. --------------------------------- yihē ye’inē kiredīti karidi newi.
Ovdje je moja vozačka dozvola. ይሄ-የ---መንጃ-ፈቃድ -ው። ይ_ የ__ መ__ ፈ__ ነ__ ይ- የ-ኔ መ-ጃ ፈ-ድ ነ-። ------------------ ይሄ የእኔ መንጃ ፈቃድ ነው። 0
yihē ye-i-- ------ fek-adi-newi. y___ y_____ m_____ f______ n____ y-h- y-’-n- m-n-j- f-k-a-i n-w-. -------------------------------- yihē ye’inē menija fek’adi newi.
Šta se ima vidjeti u gradu? ከ--- ው---ምን -ሚታይ አ-? ከ___ ው__ ም_ የ___ አ__ ከ-ማ- ው-ጥ ም- የ-ታ- አ-? -------------------- ከተማው ውስጥ ምን የሚታይ አለ? 0
k-te-a-i -i-it-i ---i -e--ta------? k_______ w______ m___ y_______ ā___ k-t-m-w- w-s-t-i m-n- y-m-t-y- ā-e- ----------------------------------- ketemawi wisit’i mini yemītayi āle?
Idite u stari grad. ወደ --ታ---ተ- ይ--። ወ_ ጥ___ ከ__ ይ___ ወ- ጥ-ታ- ከ-ማ ይ-ዱ- ---------------- ወደ ጥንታዊ ከተማ ይሂዱ። 0
we-- t--n---wī---tem- yi-īd-. w___ t________ k_____ y______ w-d- t-i-i-a-ī k-t-m- y-h-d-. ----------------------------- wede t’initawī ketema yihīdu.
Napravite obilazak grada. የከተማ --- -ብኝት ያድርጉ። የ___ ዙ__ ጉ___ ያ____ የ-ተ- ዙ-ያ ጉ-ኝ- ያ-ር-። ------------------- የከተማ ዙሪያ ጉብኝት ያድርጉ። 0
y--e-ema-zurī---g-b---i-- y-d-ri--. y_______ z_____ g________ y________ y-k-t-m- z-r-y- g-b-n-i-i y-d-r-g-. ----------------------------------- yeketema zurīya gubinyiti yadirigu.
Idite do luke. ወ- ባህ- ወ-- ይ-ዱ። ወ_ ባ__ ወ__ ይ___ ወ- ባ-ር ወ-ብ ይ-ዱ- --------------- ወደ ባህር ወደብ ይሂዱ። 0
w--- ba-i-i we-ebi y--īdu. w___ b_____ w_____ y______ w-d- b-h-r- w-d-b- y-h-d-. -------------------------- wede bahiri wedebi yihīdu.
Napravite obilazak luke. የባ-ር ላይ-ጉብ-- -ድ-ጉ። የ___ ላ_ ጉ___ ያ____ የ-ህ- ላ- ጉ-ኝ- ያ-ር-። ------------------ የባህር ላይ ጉብኝት ያድርጉ። 0
y-bah-r--l-y- --b--yiti y-di-ig-. y_______ l___ g________ y________ y-b-h-r- l-y- g-b-n-i-i y-d-r-g-. --------------------------------- yebahiri layi gubinyiti yadirigu.
Koje još znamenitosti postoje? ሌሎች -ቱ-ስት መስዕብ የሆኑ -ታ---አ-? ሌ__ የ____ መ___ የ__ ቦ___ አ__ ሌ-ች የ-ሪ-ት መ-ዕ- የ-ኑ ቦ-ዎ- አ-? --------------------------- ሌሎች የቱሪስት መስዕብ የሆኑ ቦታዎች አሉ? 0
lēloc-- y-t-r---ti--e-i-i-i-yehonu b----o-hi--l-? l______ y_________ m_______ y_____ b________ ā___ l-l-c-i y-t-r-s-t- m-s-‘-b- y-h-n- b-t-w-c-i ā-u- ------------------------------------------------- lēlochi yeturīsiti mesi‘ibi yehonu botawochi ālu?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!