Knjiga fraza

bs Lica   »   mk Лица

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [еден]

1 [eden]

Лица

Lica

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
ja j-с j__ j-с --- jас 0
jas j__ j-s --- jas
ja i ti j-- - -и j__ и т_ j-с и т- -------- jас и ти 0
jas-i--i j__ i t_ j-s i t- -------- jas i ti
nas dvoje н-- ---јц--а н__ д_______ н-е д-а-ц-т- ------------ ние двајцата 0
ni-e --aјtza-a n___ d________ n-y- d-a-t-a-a -------------- niye dvaјtzata
on тој т__ т-ј --- тој 0
toј t__ t-ј --- toј
on i ona т-- - таа т__ и т__ т-ј и т-а --------- тој и таа 0
toј----aa t__ i t__ t-ј i t-a --------- toј i taa
njih dvoje т-е дв-јц-та т__ д_______ т-е д-а-ц-т- ------------ тие двајцата 0
t-y- d-a-tzata t___ d________ t-y- d-a-t-a-a -------------- tiye dvaјtzata
muškarac м-ж м__ м-ж --- маж 0
m-ʐ m__ m-ʐ --- maʐ
žena ж-на ж___ ж-н- ---- жена 0
ʐyena ʐ____ ʐ-e-a ----- ʐyena
dijete д-те д___ д-т- ---- дете 0
dy-tye d_____ d-e-y- ------ dyetye
jedna porodica е-н- -ами-и-а е___ ф_______ е-н- ф-м-л-ј- ------------- една фамилија 0
ye-n- f-mil-јa y____ f_______ y-d-a f-m-l-ј- -------------- yedna familiјa
moja porodica м-ј-т--ф-м-лија м_____ ф_______ м-ј-т- ф-м-л-ј- --------------- мојата фамилија 0
m--a-a fam-li-a m_____ f_______ m-ј-t- f-m-l-ј- --------------- moјata familiјa
Мoja porodica je ovdje. Мојата ф--илиј--- ---е. М_____ ф_______ е о____ М-ј-т- ф-м-л-ј- е о-д-. ----------------------- Мојата фамилија е овде. 0
M-ј-----a----јa ye--v-ye. M_____ f_______ y_ o_____ M-ј-t- f-m-l-ј- y- o-d-e- ------------------------- Moјata familiјa ye ovdye.
Ja sam ovdje. Ј---сум о---. Ј__ с__ о____ Ј-с с-м о-д-. ------------- Јас сум овде. 0
Ј-s-s-om-o-d--. Ј__ s___ o_____ Ј-s s-o- o-d-e- --------------- Јas soom ovdye.
Ti si ovdje. Т- -и--вд-. Т_ с_ о____ Т- с- о-д-. ----------- Ти си овде. 0
T---- -vd--. T_ s_ o_____ T- s- o-d-e- ------------ Ti si ovdye.
On je ovdje i ona je ovdje. Т-ј-е----- и-таа-е ---е. Т__ е о___ и т__ е о____ Т-ј е о-д- и т-а е о-д-. ------------------------ Тој е овде и таа е овде. 0
To---e o--ye ----a -- -vdy-. T__ y_ o____ i t__ y_ o_____ T-ј y- o-d-e i t-a y- o-d-e- ---------------------------- Toј ye ovdye i taa ye ovdye.
Mi smo ovdje. Н-е сме о-д-. Н__ с__ о____ Н-е с-е о-д-. ------------- Ние сме овде. 0
Ni-e-sm-- o----. N___ s___ o_____ N-y- s-y- o-d-e- ---------------- Niye smye ovdye.
Vi ste ovdje. В-- сте----е. В__ с__ о____ В-е с-е о-д-. ------------- Вие сте овде. 0
Vi-- st-e--v-y-. V___ s___ o_____ V-y- s-y- o-d-e- ---------------- Viye stye ovdye.
Oni su svi ovdje. Ти---ите-с- ----. Т__ с___ с_ о____ Т-е с-т- с- о-д-. ----------------- Тие сите се овде. 0
T--e s-t---sye--v-ye. T___ s____ s__ o_____ T-y- s-t-e s-e o-d-e- --------------------- Tiye sitye sye ovdye.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + makedonski (1-100) MP3 makedonski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!