Knjiga fraza

bs Lica   »   el Πρόσωπα

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [ένα]

1 [éna]

Πρόσωπα

Prósōpa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
ja εγώ ε__ ε-ώ --- εγώ 0
egṓ e__ e-ṓ --- egṓ
ja i ti εγώ --- εσύ ε__ κ__ ε__ ε-ώ κ-ι ε-ύ ----------- εγώ και εσύ 0
e-------esý e__ k__ e__ e-ṓ k-i e-ý ----------- egṓ kai esý
nas dvoje ε---- -ι-δ-ο ε____ ο_ δ__ ε-ε-ς ο- δ-ο ------------ εμείς οι δύο 0
e--í- oi d-o e____ o_ d__ e-e-s o- d-o ------------ emeís oi dýo
on αυ-ός α____ α-τ-ς ----- αυτός 0
a-t-s a____ a-t-s ----- autós
on i ona α--ός-κα- -υ-ή α____ κ__ α___ α-τ-ς κ-ι α-τ- -------------- αυτός και αυτή 0
au--- --- -u-ḗ a____ k__ a___ a-t-s k-i a-t- -------------- autós kai autḗ
njih dvoje αυτοί----δύο α____ ο_ δ__ α-τ-ί ο- δ-ο ------------ αυτοί οι δύο 0
a--oí--i dýo a____ o_ d__ a-t-í o- d-o ------------ autoí oi dýo
muškarac ο-άνδρ-ς ο ά_____ ο ά-δ-α- -------- ο άνδρας 0
o--ndras o á_____ o á-d-a- -------- o ándras
žena η -----κα η γ______ η γ-ν-ί-α --------- η γυναίκα 0
ē gynaíka ē g______ ē g-n-í-a --------- ē gynaíka
dijete το --ι-ί τ_ π____ τ- π-ι-ί -------- το παιδί 0
to pai-í t_ p____ t- p-i-í -------- to paidí
jedna porodica μ-α-οι-ο--ν-ια μ__ ο_________ μ-α ο-κ-γ-ν-ι- -------------- μία οικογένεια 0
mí--oik-gé--ia m__ o_________ m-a o-k-g-n-i- -------------- mía oikogéneia
moja porodica η---κ--έν----μου η ο_________ μ__ η ο-κ-γ-ν-ι- μ-υ ---------------- η οικογένειά μου 0
ē---kogé-ei--m-u ē o_________ m__ ē o-k-g-n-i- m-u ---------------- ē oikogéneiá mou
Мoja porodica je ovdje. Η -ι-ο-----ά -ου-----ι--δ-. Η ο_________ μ__ ε____ ε___ Η ο-κ-γ-ν-ι- μ-υ ε-ν-ι ε-ώ- --------------------------- Η οικογένειά μου είναι εδώ. 0
Ē----og--e-----u e-n-i----. Ē o_________ m__ e____ e___ Ē o-k-g-n-i- m-u e-n-i e-ṓ- --------------------------- Ē oikogéneiá mou eínai edṓ.
Ja sam ovdje. Εγώ----α- ---. Ε__ ε____ ε___ Ε-ώ ε-μ-ι ε-ώ- -------------- Εγώ είμαι εδώ. 0
E----ím-- edṓ. E__ e____ e___ E-ṓ e-m-i e-ṓ- -------------- Egṓ eímai edṓ.
Ti si ovdje. Ε-- ε--αι -δώ. Ε__ ε____ ε___ Ε-ύ ε-σ-ι ε-ώ- -------------- Εσύ είσαι εδώ. 0
E----í--- edṓ. E__ e____ e___ E-ý e-s-i e-ṓ- -------------- Esý eísai edṓ.
On je ovdje i ona je ovdje. Αυτ-ς--ί--- --- και --τή----αι -δώ. Α____ ε____ ε__ κ__ α___ ε____ ε___ Α-τ-ς ε-ν-ι ε-ώ κ-ι α-τ- ε-ν-ι ε-ώ- ----------------------------------- Αυτός είναι εδώ και αυτή είναι εδώ. 0
A---- --nai -d- k-- ---ḗ -ín-i---ṓ. A____ e____ e__ k__ a___ e____ e___ A-t-s e-n-i e-ṓ k-i a-t- e-n-i e-ṓ- ----------------------------------- Autós eínai edṓ kai autḗ eínai edṓ.
Mi smo ovdje. Εμε-ς------τ--ε--. Ε____ ε______ ε___ Ε-ε-ς ε-μ-σ-ε ε-ώ- ------------------ Εμείς είμαστε εδώ. 0
Em-í- ---a-t- e-ṓ. E____ e______ e___ E-e-s e-m-s-e e-ṓ- ------------------ Emeís eímaste edṓ.
Vi ste ovdje. Εσ-ί- -ί----εδ-. Ε____ ε____ ε___ Ε-ε-ς ε-σ-ε ε-ώ- ---------------- Εσείς είστε εδώ. 0
E---s---ste-e-ṓ. E____ e____ e___ E-e-s e-s-e e-ṓ- ---------------- Eseís eíste edṓ.
Oni su svi ovdje. Ε-----ό-οι -δ-. Ε____ ό___ ε___ Ε-ν-ι ό-ο- ε-ώ- --------------- Είναι όλοι εδώ. 0
Eí--i --o- ---. E____ ó___ e___ E-n-i ó-o- e-ṓ- --------------- Eínai óloi edṓ.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + grčki (1-100) MP3 grčki (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!