Knjiga fraza

bs U gradu   »   kn ಪಟ್ಟಣದಲ್ಲಿ

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

೨೫ [ಇಪ್ಪತ್ತೈದು]

25 [Ippattaidu]

ಪಟ್ಟಣದಲ್ಲಿ

paṭṭaṇadalli

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. ನ-ನು-ರ-ಲ್ವ- ನಿಲ್---ಕ್ಕೆ-----ೇಕ-. ನಾ_ ರೈ__ ನಿ_____ ಹೋ____ ನ-ನ- ರ-ಲ-ವ- ನ-ಲ-ದ-ಣ-್-ೆ ಹ-ಗ-ೇ-ು- -------------------------------- ನಾನು ರೈಲ್ವೆ ನಿಲ್ದಾಣಕ್ಕೆ ಹೋಗಬೇಕು. 0
nā-u -a-l-- -ildāṇ-k-- hō--b-k-. n___ r_____ n_________ h________ n-n- r-i-v- n-l-ā-a-k- h-g-b-k-. -------------------------------- nānu railve nildāṇakke hōgabēku.
Htio / htjela bih do aerodroma. ನಾನು -ಿಮಾನ ನಿ-್-ಾಣಕ್---ಹೋಗಬ-ಕು. ನಾ_ ವಿ__ ನಿ_____ ಹೋ____ ನ-ನ- ವ-ಮ-ನ ನ-ಲ-ದ-ಣ-್-ೆ ಹ-ಗ-ೇ-ು- ------------------------------- ನಾನು ವಿಮಾನ ನಿಲ್ದಾಣಕ್ಕೆ ಹೋಗಬೇಕು. 0
Nā-u v--āna nil-ā----- -------u. N___ v_____ n_________ h________ N-n- v-m-n- n-l-ā-a-k- h-g-b-k-. -------------------------------- Nānu vimāna nildāṇakke hōgabēku.
Htio / htjela bih do centra grada. ನ-ನ- ----ಕೇ-----್ಕೆ-ಹ-ಗಬೇಕ-. ನಾ_ ನ__ ಕೇಂ____ ಹೋ____ ನ-ನ- ನ-ರ ಕ-ಂ-್-ಕ-ಕ- ಹ-ಗ-ೇ-ು- ---------------------------- ನಾನು ನಗರ ಕೇಂದ್ರಕ್ಕೆ ಹೋಗಬೇಕು. 0
Nā-- na---a-kē-dr-kke--ō-ab-ku. N___ n_____ k________ h________ N-n- n-g-r- k-n-r-k-e h-g-b-k-. ------------------------------- Nānu nagara kēndrakke hōgabēku.
Kako da dođem do željezničke stanice? ನ-ನು---ಲ್ವ- -ಿಲ್ದಾಣ----ು-ಹ-ಗೆ -ಲ----ುದು? ನಾ_ ರೈ__ ನಿ______ ಹೇ_ ತ______ ನ-ನ- ರ-ಲ-ವ- ನ-ಲ-ದ-ಣ-ನ-ನ- ಹ-ಗ- ತ-ು-ಬ-ು-ು- ---------------------------------------- ನಾನು ರೈಲ್ವೆ ನಿಲ್ದಾಣವನ್ನು ಹೇಗೆ ತಲುಪಬಹುದು? 0
Nānu r-i-ve ------avann- hē-- talu--b----u? N___ r_____ n___________ h___ t____________ N-n- r-i-v- n-l-ā-a-a-n- h-g- t-l-p-b-h-d-? ------------------------------------------- Nānu railve nildāṇavannu hēge talupabahudu?
Kako da dođem do aerodroma? ನಾ---ವಿ--- ನಿ----ಣ-ನ್-ು-ಹ-----ಲು-ಬಹುದು? ನಾ_ ವಿ__ ನಿ______ ಹೇ_ ತ______ ನ-ನ- ವ-ಮ-ನ ನ-ಲ-ದ-ಣ-ನ-ನ- ಹ-ಗ- ತ-ು-ಬ-ು-ು- --------------------------------------- ನಾನು ವಿಮಾನ ನಿಲ್ದಾಣವನ್ನು ಹೇಗೆ ತಲುಪಬಹುದು? 0
Nānu---m-na ---dāṇ--a-nu---g---a-u---ah-du? N___ v_____ n___________ h___ t____________ N-n- v-m-n- n-l-ā-a-a-n- h-g- t-l-p-b-h-d-? ------------------------------------------- Nānu vimāna nildāṇavannu hēge talupabahudu?
Kako da dođem do centra grada? ನ-ನ- -ಗರ--ೇ---ರ-ನ--- -ೇ-ೆ--ಲ-ಪಬಹ-ದ-? ನಾ_ ನ__ ಕೇಂ_____ ಹೇ_ ತ______ ನ-ನ- ನ-ರ ಕ-ಂ-್-ವ-್-ು ಹ-ಗ- ತ-ು-ಬ-ು-ು- ------------------------------------ ನಾನು ನಗರ ಕೇಂದ್ರವನ್ನು ಹೇಗೆ ತಲುಪಬಹುದು? 0
Nā----a-ara--ēndr-v--nu---g- -alu--b--udu? N___ n_____ k__________ h___ t____________ N-n- n-g-r- k-n-r-v-n-u h-g- t-l-p-b-h-d-? ------------------------------------------ Nānu nagara kēndravannu hēge talupabahudu?
Trebam taksi. ನ-ಗೆ ಒ-ದು -್-ಾಕ--ಿ ---ು. ನ__ ಒಂ_ ಟ್___ ಬೇ__ ನ-ಗ- ಒ-ದ- ಟ-ಯ-ಕ-ಸ- ಬ-ಕ-. ------------------------ ನನಗೆ ಒಂದು ಟ್ಯಾಕ್ಸಿ ಬೇಕು. 0
N--a-- ---u ṭ--k-i --ku. N_____ o___ ṭ_____ b____ N-n-g- o-d- ṭ-ā-s- b-k-. ------------------------ Nanage ondu ṭyāksi bēku.
Trebam plan grada. ನ-ಗೆ -ಗ-ದ ಒ-ದು --್-ೆ -ೇಕ-. ನ__ ನ___ ಒಂ_ ನ__ ಬೇ__ ನ-ಗ- ನ-ರ- ಒ-ದ- ನ-್-ೆ ಬ-ಕ-. -------------------------- ನನಗೆ ನಗರದ ಒಂದು ನಕ್ಷೆ ಬೇಕು. 0
N-n--e n-ga-ada -ndu-n-k-e --k-. N_____ n_______ o___ n____ b____ N-n-g- n-g-r-d- o-d- n-k-e b-k-. -------------------------------- Nanage nagarada ondu nakṣe bēku.
Trebam hotel. ನನಗೆ ಒಂ-ು ವಸ-ಿಗ-ಹ (--ಟೆ-್--ಬ--ು. ನ__ ಒಂ_ ವ____ (____ ಬೇ__ ನ-ಗ- ಒ-ದ- ವ-ತ-ಗ-ಹ (-ೋ-ೆ-್- ಬ-ಕ-. -------------------------------- ನನಗೆ ಒಂದು ವಸತಿಗೃಹ (ಹೋಟೆಲ್) ಬೇಕು. 0
Nana-e --d- va--ti----a (--ṭ-l) b---. N_____ o___ v_________ (______ b____ N-n-g- o-d- v-s-t-g-̥-a (-ō-e-) b-k-. ------------------------------------- Nanage ondu vasatigr̥ha (hōṭel) bēku.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. ನಾ--------------ನ್ನ- -----ೆ-ೆ-ತೆಗೆ---ೊ-----ಕ-. ನಾ_ ಒಂ_ ಕಾ_ ಅ__ ಬಾ___ ತೆ________ ನ-ನ- ಒ-ದ- ಕ-ರ- ಅ-್-ು ಬ-ಡ-ಗ-ಗ- ತ-ಗ-ದ-ಕ-ಳ-ಳ-ೇ-ು- ---------------------------------------------- ನಾನು ಒಂದು ಕಾರ್ ಅನ್ನು ಬಾಡಿಗೆಗೆ ತೆಗೆದುಕೊಳ್ಳಬೇಕು. 0
N----o-d- k-r --nu -āḍ-ge-----ged--oḷḷ-bēku. N___ o___ k__ a___ b_______ t_______________ N-n- o-d- k-r a-n- b-ḍ-g-g- t-g-d-k-ḷ-a-ē-u- -------------------------------------------- Nānu ondu kār annu bāḍigege tegedukoḷḷabēku.
Ovdje je moja kreditna kartica. ಇದು -ನ-ನ ಕ್--ಡ--- ---್--. ಇ_ ನ__ ಕ್___ ಕಾ___ ಇ-ು ನ-್- ಕ-ರ-ಡ-ಟ- ಕ-ರ-ಡ-. ------------------------- ಇದು ನನ್ನ ಕ್ರೆಡಿಟ್ ಕಾರ್ಡ್. 0
Id- n-nn-------ṭ k-r-. I__ n____ k_____ k____ I-u n-n-a k-e-i- k-r-. ---------------------- Idu nanna kreḍiṭ kārḍ.
Ovdje je moja vozačka dozvola. ಇದ- -ನ-ನ-ವ--ನ-ಚ-ಲ-- ಪ-ವಾನಿ-ೆ . ಇ_ ನ__ ವಾ__ ಚಾ__ ಪ____ . ಇ-ು ನ-್- ವ-ಹ- ಚ-ಲ-ಾ ಪ-ವ-ನ-ಗ- . ------------------------------ ಇದು ನನ್ನ ವಾಹನ ಚಾಲನಾ ಪರವಾನಿಗೆ . 0
Idu----n- -----a --l-nā -arav-n---. I__ n____ v_____ c_____ p__________ I-u n-n-a v-h-n- c-l-n- p-r-v-n-g-. ----------------------------------- Idu nanna vāhana cālanā paravānige.
Šta se ima vidjeti u gradu? ಈ-ನ--ದಲ್ಲಿ-ನೋ-ಲೇಬ-ಕಾದ -ಿ--ಷಗ-ು-ಏ--ವೆ? ಈ ನ_____ ನೋ_____ ವಿ____ ಏ___ ಈ ನ-ರ-ಲ-ಲ- ನ-ಡ-ೇ-ೇ-ಾ- ವ-ಶ-ಷ-ಳ- ಏ-ಿ-ೆ- ------------------------------------- ಈ ನಗರದಲ್ಲಿ ನೋಡಲೇಬೇಕಾದ ವಿಶೇಷಗಳು ಏನಿವೆ? 0
Ī -agar--alli---ḍ-l--ē---a-v----a---- -n---? Ī n__________ n___________ v_________ ē_____ Ī n-g-r-d-l-i n-ḍ-l-b-k-d- v-ś-ṣ-g-ḷ- ē-i-e- -------------------------------------------- Ī nagaradalli nōḍalēbēkāda viśēṣagaḷu ēnive?
Idite u stari grad. ನ--ು ಹ-ೆಯ-ನ---್ಕೆ (--್ಟ----ೆ- ಹ-ಗ-. ನೀ_ ಹ__ ನ____ (_______ ಹೋ__ ನ-ವ- ಹ-ೆ- ನ-ರ-್-ೆ (-ಟ-ಟ-ಕ-ಕ-) ಹ-ಗ-. ----------------------------------- ನೀವು ಹಳೆಯ ನಗರಕ್ಕೆ (ಪಟ್ಟಣಕ್ಕೆ) ಹೋಗಿ. 0
N-v---a---a n--arak-e --a-ṭa-akke----g-. N___ h_____ n________ (___________ h____ N-v- h-ḷ-y- n-g-r-k-e (-a-ṭ-ṇ-k-e- h-g-. ---------------------------------------- Nīvu haḷeya nagarakke (paṭṭaṇakke) hōgi.
Napravite obilazak grada. ನೀವ- ನ-ರ-ಪ್-ದ--ಷಿಣೆ ಮಾಡ-. ನೀ_ ನ__ ಪ್_____ ಮಾ__ ನ-ವ- ನ-ರ ಪ-ರ-ಕ-ಷ-ಣ- ಮ-ಡ-. ------------------------- ನೀವು ನಗರ ಪ್ರದಕ್ಷಿಣೆ ಮಾಡಿ. 0
Nīv----gar---ra-akṣ--e---ḍi. N___ n_____ p_________ m____ N-v- n-g-r- p-a-a-ṣ-ṇ- m-ḍ-. ---------------------------- Nīvu nagara pradakṣiṇe māḍi.
Idite do luke. ನ-ವ- -ಂ-ರಿ-ೆ---ಗ-. ನೀ_ ಬಂ___ ಹೋ__ ನ-ವ- ಬ-ದ-ಿ-ೆ ಹ-ಗ-. ------------------ ನೀವು ಬಂದರಿಗೆ ಹೋಗಿ. 0
N--- ---da-i---h-gi. N___ b________ h____ N-v- b-n-a-i-e h-g-. -------------------- Nīvu bandarige hōgi.
Napravite obilazak luke. ನೀ-- ಬ--ರಿನ----ದಕ್-ಿ-ೆ ಮ-ಡಿ. ನೀ_ ಬಂ___ ಪ್_____ ಮಾ__ ನ-ವ- ಬ-ದ-ಿ- ಪ-ರ-ಕ-ಷ-ಣ- ಮ-ಡ-. ---------------------------- ನೀವು ಬಂದರಿನ ಪ್ರದಕ್ಷಿಣೆ ಮಾಡಿ. 0
Nīv- ------in---r-------- -ā--. N___ b________ p_________ m____ N-v- b-n-a-i-a p-a-a-ṣ-ṇ- m-ḍ-. ------------------------------- Nīvu bandarina pradakṣiṇe māḍi.
Koje još znamenitosti postoje? ಇವ---ನ್-- ಬಿ-್-ು-ಬ-ರ- ಯ----್-ೇಕ-ಷಣ-- ಸ್--ಗಳ-ವೆ? ಇ_____ ಬಿ__ ಬೇ_ ಯಾ_ ಪ್_____ ಸ್______ ಇ-ು-ಳ-್-ು ಬ-ಟ-ಟ- ಬ-ರ- ಯ-ವ ಪ-ರ-ಕ-ಷ-ೀ- ಸ-ಥ-ಗ-ಿ-ೆ- ----------------------------------------------- ಇವುಗಳನ್ನು ಬಿಟ್ಟು ಬೇರೆ ಯಾವ ಪ್ರೇಕ್ಷಣೀಯ ಸ್ಥಳಗಳಿವೆ? 0
I-u-a-a-n- --ṭṭu bēre----- p---ṣaṇ-y--st-a---a-i-e? I_________ b____ b___ y___ p_________ s____________ I-u-a-a-n- b-ṭ-u b-r- y-v- p-ē-ṣ-ṇ-y- s-h-ḷ-g-ḷ-v-? --------------------------------------------------- Ivugaḷannu biṭṭu bēre yāva prēkṣaṇīya sthaḷagaḷive?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!