Knjiga fraza

bs U gradu   »   bg В града

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [двайсет и пет]

25 [dvayset i pet]

В града

[V grada]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. Бих----ал --ис--ла-да --ида -а-гар-т-. Б__ и____ / и_____ д_ о____ н_ г______ Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а н- г-р-т-. -------------------------------------- Бих искал / искала да отида на гарата. 0
B-k----ka- /-isk-la----ot--a-n- ---a--. B___ i____ / i_____ d_ o____ n_ g______ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- g-r-t-. --------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na garata.
Htio / htjela bih do aerodroma. Б-- и-к-л-/ и-кала -а --ид- -а -е-ищ-то. Б__ и____ / и_____ д_ о____ н_ л________ Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а н- л-т-щ-т-. ---------------------------------------- Бих искал / искала да отида на летището. 0
B-k--iskal - -ska----a -ti-a ---let-s-chet-. B___ i____ / i_____ d_ o____ n_ l___________ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- l-t-s-c-e-o- -------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na letishcheto.
Htio / htjela bih do centra grada. Бих -ска----иск--а -а---и-а в-ц-----а ----ра-а. Б__ и____ / и_____ д_ о____ в ц______ н_ г_____ Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а в ц-н-ъ-а н- г-а-а- ----------------------------------------------- Бих искал / искала да отида в центъра на града. 0
B--h-i-k-l--------a-da -tid--v ts----r---- -r-d-. B___ i____ / i_____ d_ o____ v t_______ n_ g_____ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a v t-e-t-r- n- g-a-a- ------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida v tsentyra na grada.
Kako da dođem do željezničke stanice? К-- ---сти--а--о-гарата? К__ д_ с_____ д_ г______ К-к д- с-и-н- д- г-р-т-? ------------------------ Как да стигна до гарата? 0
Ka- da-st-gn--do-ga-at-? K__ d_ s_____ d_ g______ K-k d- s-i-n- d- g-r-t-? ------------------------ Kak da stigna do garata?
Kako da dođem do aerodroma? К-к--а сти-на д--л---щ-то? К__ д_ с_____ д_ л________ К-к д- с-и-н- д- л-т-щ-т-? -------------------------- Как да стигна до летището? 0
Ka- -----ig----o-leti---het-? K__ d_ s_____ d_ l___________ K-k d- s-i-n- d- l-t-s-c-e-o- ----------------------------- Kak da stigna do letishcheto?
Kako da dođem do centra grada? К-к -а---иг----о це--ъ-а--а-г--д-? К__ д_ с_____ д_ ц______ н_ г_____ К-к д- с-и-н- д- ц-н-ъ-а н- г-а-а- ---------------------------------- Как да стигна до центъра на града? 0
K-------tig-a--o t--n-yr- na ----a? K__ d_ s_____ d_ t_______ n_ g_____ K-k d- s-i-n- d- t-e-t-r- n- g-a-a- ----------------------------------- Kak da stigna do tsentyra na grada?
Trebam taksi. Т-я-----и т---и. Т_____ м_ т_____ Т-я-в- м- т-к-и- ---------------- Трябва ми такси. 0
Try-bva -- -a---. T______ m_ t_____ T-y-b-a m- t-k-i- ----------------- Tryabva mi taksi.
Trebam plan grada. Т----- ми карта -а--рада. Т_____ м_ к____ н_ г_____ Т-я-в- м- к-р-а н- г-а-а- ------------------------- Трябва ми карта на града. 0
T-ya-va-m-----t--n- g----. T______ m_ k____ n_ g_____ T-y-b-a m- k-r-a n- g-a-a- -------------------------- Tryabva mi karta na grada.
Trebam hotel. Тр-бва-м---от--. Т_____ м_ х_____ Т-я-в- м- х-т-л- ---------------- Трябва ми хотел. 0
Tr-abva mi---ot--. T______ m_ k______ T-y-b-a m- k-o-e-. ------------------ Tryabva mi khotel.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Б-х и---л-- и----а-да нае-а---л-. Б__ и____ / и_____ д_ н____ к____ Б-х и-к-л / и-к-л- д- н-е-а к-л-. --------------------------------- Бих искал / искала да наема кола. 0
B----i-k-l /--s--l-------em- kol-. B___ i____ / i_____ d_ n____ k____ B-k- i-k-l / i-k-l- d- n-e-a k-l-. ---------------------------------- Bikh iskal / iskala da naema kola.
Ovdje je moja kreditna kartica. Ето ----итн--а-м------а. Е__ к_________ м_ к_____ Е-о к-е-и-н-т- м- к-р-а- ------------------------ Ето кредитната ми карта. 0
E-o kre--tn-ta-mi-k----. E__ k_________ m_ k_____ E-o k-e-i-n-t- m- k-r-a- ------------------------ Eto kreditnata mi karta.
Ovdje je moja vozačka dozvola. Ето-----о-с---а-ми--н-жка. Е__ ш__________ м_ к______ Е-о ш-ф-о-с-а-а м- к-и-к-. -------------------------- Ето шофьорската ми книжка. 0
Et--sh-f-------- mi-k-i----. E__ s___________ m_ k_______ E-o s-o-ь-r-k-t- m- k-i-h-a- ---------------------------- Eto shofьorskata mi knizhka.
Šta se ima vidjeti u gradu? Какво---ж- д- се-вид--в г-ада? К____ м___ д_ с_ в___ в г_____ К-к-о м-ж- д- с- в-д- в г-а-а- ------------------------------ Какво може да се види в града? 0
Ka--o moz---da se-v-d- v g-a-a? K____ m____ d_ s_ v___ v g_____ K-k-o m-z-e d- s- v-d- v g-a-a- ------------------------------- Kakvo mozhe da se vidi v grada?
Idite u stari grad. Иде-е --стари- г---. И____ в с_____ г____ И-е-е в с-а-и- г-а-. -------------------- Идете в стария град. 0
I--t--- s----ya g--d. I____ v s______ g____ I-e-e v s-a-i-a g-a-. --------------------- Idete v stariya grad.
Napravite obilazak grada. Н-п-а-ете-о---олка-на---а--. Н________ о_______ н_ г_____ Н-п-а-е-е о-и-о-к- н- г-а-а- ---------------------------- Направете обиколка на града. 0
Na--av--e --iko-----a --a-a. N________ o_______ n_ g_____ N-p-a-e-e o-i-o-k- n- g-a-a- ---------------------------- Napravete obikolka na grada.
Idite do luke. Идете-н--пр-с--н-ще--. И____ н_ п____________ И-е-е н- п-и-т-н-щ-т-. ---------------------- Идете на пристанището. 0
Idet---a-p-is---i--c-et-. I____ n_ p_______________ I-e-e n- p-i-t-n-s-c-e-o- ------------------------- Idete na pristanishcheto.
Napravite obilazak luke. Н-----е-- ---------н--п-и-т---щ---. Н________ о_______ н_ п____________ Н-п-а-е-е о-и-о-к- н- п-и-т-н-щ-т-. ----------------------------------- Направете обиколка на пристанището. 0
Na-r--et---b-k--ka--a prist-n-shche-o. N________ o_______ n_ p_______________ N-p-a-e-e o-i-o-k- n- p-i-t-n-s-c-e-o- -------------------------------------- Napravete obikolka na pristanishcheto.
Koje još znamenitosti postoje? Ка-ви--ру-и-заб-л---т---ости и---? К____ д____ з_______________ и__ ? К-к-и д-у-и з-б-л-ж-т-л-о-т- и-а ? ---------------------------------- Какви други забележителности има ? 0
Kak-i -ru-----bel--hit--no--i-i-a ? K____ d____ z________________ i__ ? K-k-i d-u-i z-b-l-z-i-e-n-s-i i-a ? ----------------------------------- Kakvi drugi zabelezhitelnosti ima ?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!