Knjiga fraza

bs U gradu   »   sv I staden

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [tjugofem]

I staden

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. J-g -i-l ---l s-at-----. J__ v___ t___ s_________ J-g v-l- t-l- s-a-i-n-n- ------------------------ Jag vill till stationen. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. Jag -i-- --l- -l-g----s-n. J__ v___ t___ f___________ J-g v-l- t-l- f-y-p-a-s-n- -------------------------- Jag vill till flygplatsen. 0
Htio / htjela bih do centra grada. J---vi-- ti-- centr--. J__ v___ t___ c_______ J-g v-l- t-l- c-n-r-m- ---------------------- Jag vill till centrum. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? Hu----mm-r---- ti-l --a--onen? H__ k_____ j__ t___ s_________ H-r k-m-e- j-g t-l- s-a-i-n-n- ------------------------------ Hur kommer jag till stationen? 0
Kako da dođem do aerodroma? H---kom----ja---i-- -ly-pl---e-? H__ k_____ j__ t___ f___________ H-r k-m-e- j-g t-l- f-y-p-a-s-n- -------------------------------- Hur kommer jag till flygplatsen? 0
Kako da dođem do centra grada? H-r-ko-m---j-g---ll-c-ntru-? H__ k_____ j__ t___ c_______ H-r k-m-e- j-g t-l- c-n-r-m- ---------------------------- Hur kommer jag till centrum? 0
Trebam taksi. Jag--eh--er -- t--i. J__ b______ e_ t____ J-g b-h-v-r e- t-x-. -------------------- Jag behöver en taxi. 0
Trebam plan grada. J-- -ehö-er -n s-ad-karta. J__ b______ e_ s__________ J-g b-h-v-r e- s-a-s-a-t-. -------------------------- Jag behöver en stadskarta. 0
Trebam hotel. J-- --höv-r et--h---ll. J__ b______ e__ h______ J-g b-h-v-r e-t h-t-l-. ----------------------- Jag behöver ett hotell. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Jag -kul-e-v---a---ra -- -i-. J__ s_____ v____ h___ e_ b___ J-g s-u-l- v-l-a h-r- e- b-l- ----------------------------- Jag skulle vilja hyra en bil. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Här ä- -itt-k------r-. H__ ä_ m___ k_________ H-r ä- m-t- k-n-o-o-t- ---------------------- Här är mitt kontokort. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. H---är -itt kö-ko--. H__ ä_ m___ k_______ H-r ä- m-t- k-r-o-t- -------------------- Här är mitt körkort. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? Va- fi-ns d---a-t--e-- st-den? V__ f____ d__ a__ s_ i s______ V-d f-n-s d-t a-t s- i s-a-e-? ------------------------------ Vad finns det att se i staden? 0
Idite u stari grad. G- i--a-l- sta-. G_ i g____ s____ G- i g-m-a s-a-. ---------------- Gå i gamla stan. 0
Napravite obilazak grada. T- en-rund--------m---ade-. T_ e_ r______ g____ s______ T- e- r-n-t-r g-n-m s-a-e-. --------------------------- Ta en rundtur genom staden. 0
Idite do luke. Gå----l --m---. G_ t___ h______ G- t-l- h-m-e-. --------------- Gå till hamnen. 0
Napravite obilazak luke. T-----t-r i----nen. T_ e_ t__ i h______ T- e- t-r i h-m-e-. ------------------- Ta en tur i hamnen. 0
Koje još znamenitosti postoje? V-l-a ----r-het---f-n-s--et---nar-? V____ s__________ f____ d__ a______ V-l-a s-v-r-h-t-r f-n-s d-t a-n-r-? ----------------------------------- Vilka sevärdheter finns det annars? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + švedski (1-100) MP3 švedski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!