Knjiga fraza

bs U gradu   »   nn In the city

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [tjuefem]

In the city

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. E--v-l ----t-gs--sjonen. Eg vil til togstasjonen. E- v-l t-l t-g-t-s-o-e-. ------------------------ Eg vil til togstasjonen. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. E- -i---------p-a---n. Eg vil til flyplassen. E- v-l t-l f-y-l-s-e-. ---------------------- Eg vil til flyplassen. 0
Htio / htjela bih do centra grada. E----l -il-s-----m. Eg vil til sentrum. E- v-l t-l s-n-r-m- ------------------- Eg vil til sentrum. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? K---e-s k-em e- -i---o-s-asjonen? Korleis kjem eg til togstasjonen? K-r-e-s k-e- e- t-l t-g-t-s-o-e-? --------------------------------- Korleis kjem eg til togstasjonen? 0
Kako da dođem do aerodroma? Kor--i- k-e-----ti- fl-pl-ssen? Korleis kjem eg til flyplassen? K-r-e-s k-e- e- t-l f-y-l-s-e-? ------------------------------- Korleis kjem eg til flyplassen? 0
Kako da dođem do centra grada? Ko-lei- -jem -- til--ent-um? Korleis kjem eg til sentrum? K-r-e-s k-e- e- t-l s-n-r-m- ---------------------------- Korleis kjem eg til sentrum? 0
Trebam taksi. Eg--r----ei ------. Eg treng ei drosje. E- t-e-g e- d-o-j-. ------------------- Eg treng ei drosje. 0
Trebam plan grada. Eg tr----e-t----t-ov---by-n. Eg treng eit kart over byen. E- t-e-g e-t k-r- o-e- b-e-. ---------------------------- Eg treng eit kart over byen. 0
Trebam hotel. Eg -r----e-t -otel-. Eg treng eit hotell. E- t-e-g e-t h-t-l-. -------------------- Eg treng eit hotell. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. E---il -je----lei-e e---bil. Eg vil gjerne leige ein bil. E- v-l g-e-n- l-i-e e-n b-l- ---------------------------- Eg vil gjerne leige ein bil. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. H----- kr-di----rt-t mitt. Her er kredittkortet mitt. H-r e- k-e-i-t-o-t-t m-t-. -------------------------- Her er kredittkortet mitt. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. H-r e- -ø-a-k----t-m--t. Her er førarkortet mitt. H-r e- f-r-r-o-t-t m-t-. ------------------------ Her er førarkortet mitt. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? K-a----det å s-- ----e-? Kva er det å sjå i byen? K-a e- d-t å s-å i b-e-? ------------------------ Kva er det å sjå i byen? 0
Idite u stari grad. G--i ga---b-en. Gå i gamlebyen. G- i g-m-e-y-n- --------------- Gå i gamlebyen. 0
Napravite obilazak grada. Dra----om-is-ng ---ye-. Dra på omvising i byen. D-a p- o-v-s-n- i b-e-. ----------------------- Dra på omvising i byen. 0
Idite do luke. Gå-t-- h---a. Gå til hamna. G- t-l h-m-a- ------------- Gå til hamna. 0
Napravite obilazak luke. D-a ---bå---v-----. Dra på båtomvising. D-a p- b-t-m-i-i-g- ------------------- Dra på båtomvising. 0
Koje još znamenitosti postoje? K-a---na -- -e-dt - -jå? Kva anna er verdt å sjå? K-a a-n- e- v-r-t å s-å- ------------------------ Kva anna er verdt å sjå? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!