Knjiga fraza

bs U gradu   »   ku Li bajêr

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [bîst û pênc]

Li bajêr

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. Ez --xw--i- b-çim îst-eha tr---. E_ d_______ b____ î______ t_____ E- d-x-a-i- b-ç-m î-t-e-a t-ê-ê- -------------------------------- Ez dixwazim biçim îstgeha trênê. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. Ez dixw--i----ç--------irg--ê. E_ d_______ b____ b___________ E- d-x-a-i- b-ç-m b-l-f-r-e-ê- ------------------------------ Ez dixwazim biçim balafirgehê. 0
Htio / htjela bih do centra grada. Ez d-x-a--- -içim-n--enda -a---. E_ d_______ b____ n______ b_____ E- d-x-a-i- b-ç-m n-v-n-a b-j-r- -------------------------------- Ez dixwazim biçim navenda bajêr. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? Ez-çaw- --k-r-m ----m --t-eh- --ê--? E_ ç___ d______ b____ î______ t_____ E- ç-w- d-k-r-m b-ç-m î-t-e-a t-ê-ê- ------------------------------------ Ez çawa dikarim biçim îstgeha trênê? 0
Kako da dođem do aerodroma? E-----a d--ari----çim b-la------ê? E_ ç___ d______ b____ b___________ E- ç-w- d-k-r-m b-ç-m b-l-f-r-e-ê- ---------------------------------- Ez çawa dikarim biçim balafirgehê? 0
Kako da dođem do centra grada? E- ê--a-- -ik-r---m -i-i---ala--rge--? E_ ê ç___ b________ b____ b___________ E- ê ç-w- b-k-r-b-m b-ç-m b-l-f-r-e-ê- -------------------------------------- Ez ê çawa bikaribim biçim balafirgehê? 0
Trebam taksi. Min -e--iy-k------- -. M__ t_______ p_____ e_ M-n t-x-i-e- p-w-s- e- ---------------------- Min texsiyek pêwîst e. 0
Trebam plan grada. J--m----e--e--e---e -ajêr--êwîs--e. J_ m__ r_ n________ b____ p_____ e_ J- m-n r- n-x-e-e-e b-j-r p-w-s- e- ----------------------------------- Ji min re nexşeyeke bajêr pêwîst e. 0
Trebam hotel. Ji---n-r- o--l-k--i-ê. J_ m__ r_ o_____ d____ J- m-n r- o-ê-e- d-v-. ---------------------- Ji min re otêlek divê. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. E---i------ tir-mpê--kê k--- -ik-m. E_ d_______ t__________ k___ b_____ E- d-x-a-i- t-r-m-ê-e-ê k-r- b-k-m- ----------------------------------- Ez dixwazim tirimpêlekê kirê bikim. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Va--a-ta-m-- e-q--diy-. V_ q____ m__ e q_______ V- q-r-a m-n e q-e-i-ê- ----------------------- Va qarta min e qrediyê. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. V--a---a-e---m-n. V_ a________ m___ V- a-o-a-e-a m-n- ----------------- Va ajonameya min. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? L--ba-êr---he-ê-bê d----ê----e? L_ b____ c_____ b_ d_____ h____ L- b-j-r c-h-k- b- d-t-n- h-y-? ------------------------------- Li bajêr cihekê bê dîtinê heye? 0
Idite u stari grad. Biç-n-b------v--y--baj--. B____ b___ k___ y_ b_____ B-ç-n b-ş- k-v- y- b-j-r- ------------------------- Biçin beşa kevn ya bajêr. 0
Napravite obilazak grada. Ger----j-r bi---. G___ b____ b_____ G-r- b-j-r b-k-n- ----------------- Gera bajêr bikin. 0
Idite do luke. Biçin b--der-. B____ b_______ B-ç-n b-n-e-ê- -------------- Biçin bênderê. 0
Napravite obilazak luke. G-r- bênd-rê -ik--. G___ b______ b_____ G-r- b-n-e-ê b-k-n- ------------------- Gera bênderê bikin. 0
Koje još znamenitosti postoje? Ci-ek- -in -ê --jayî-dî--nê--eye? C_____ d__ y_ h_____ d_____ h____ C-h-k- d-n y- h-j-y- d-t-n- h-y-? --------------------------------- Cihekî din yê hêjayî dîtinê heye? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 kurdski (kurmanji) (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!