Knjiga fraza

bs U gradu   »   et Linnas

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [kakskümmend viis]

Linnas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. M- s-oviks ro-gija-ma-mi---. M_ s______ r_________ m_____ M- s-o-i-s r-n-i-a-m- m-n-a- ---------------------------- Ma sooviks rongijaama minna. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. Ma -oo-i-s--e-nuj-ama----n-. M_ s______ l_________ m_____ M- s-o-i-s l-n-u-a-m- m-n-a- ---------------------------- Ma sooviks lennujaama minna. 0
Htio / htjela bih do centra grada. Ma soov-k----sk---n--m--na. M_ s______ k________ m_____ M- s-o-i-s k-s-l-n-a m-n-a- --------------------------- Ma sooviks kesklinna minna. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? K-ida- -a-- m- r--g-j--ma? K_____ s___ m_ r__________ K-i-a- s-a- m- r-n-i-a-m-? -------------------------- Kuidas saan ma rongijaama? 0
Kako da dođem do aerodroma? K-id-s-s----ma-le-n-j-a-a? K_____ s___ m_ l__________ K-i-a- s-a- m- l-n-u-a-m-? -------------------------- Kuidas saan ma lennujaama? 0
Kako da dođem do centra grada? K--das s-an--- ke-k-in--? K_____ s___ m_ k_________ K-i-a- s-a- m- k-s-l-n-a- ------------------------- Kuidas saan ma kesklinna? 0
Trebam taksi. Mul-on t---o- -a-a. M__ o_ t_____ v____ M-l o- t-k-o- v-j-. ------------------- Mul on taksot vaja. 0
Trebam plan grada. Mu- on---nna-aar-----j-. M__ o_ l__________ v____ M-l o- l-n-a-a-r-i v-j-. ------------------------ Mul on linnakaarti vaja. 0
Trebam hotel. Mu- o-----e-li-----. M__ o_ h______ v____ M-l o- h-t-l-i v-j-. -------------------- Mul on hotelli vaja. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. M---ooviks--u--t-re-----. M_ s______ a____ r_______ M- s-o-i-s a-t-t r-n-i-a- ------------------------- Ma sooviks autot rentida. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Siin o------------ka-rt. S___ o_ m_ k____________ S-i- o- m- k-e-i-t-a-r-. ------------------------ Siin on mu krediitkaart. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. S-in-on-------ilub-. S___ o_ m_ j________ S-i- o- m- j-h-l-b-. -------------------- Siin on mu juhiluba. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? M-s--n----na-------ta? M__ o_ l_____ v_______ M-s o- l-n-a- v-a-a-a- ---------------------- Mis on linnas vaadata? 0
Idite u stari grad. M-n-----nali-na. M____ v_________ M-n-e v-n-l-n-a- ---------------- Minge vanalinna. 0
Napravite obilazak grada. Teh----i-n-s-ri----it. T____ l_____ r________ T-h-e l-n-a- r-n-s-i-. ---------------------- Tehke linnas ringsõit. 0
Idite do luke. Mi--e---da-asse. M____ s_________ M-n-e s-d-m-s-e- ---------------- Minge sadamasse. 0
Napravite obilazak luke. Te-ke--ada--r-ngs--t. T____ s______________ T-h-e s-d-m-r-n-s-i-. --------------------- Tehke sadamaringsõit. 0
Koje još znamenitosti postoje? Mill-seid -aa-a-is--ä----i--n-sii-----l? M________ v_______________ o_ s___ v____ M-l-i-e-d v-a-a-i-v-ä-s-s- o- s-i- v-e-? ---------------------------------------- Milliseid vaatamisväärsusi on siin veel? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!