Knjiga fraza

bs U gradu   »   sq Nё qytet

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [njёzetepesё]

Nё qytet

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. Du--t------j--e---ac------ ---n-t. D__ t_ s____ t_ s_______ i t______ D-a t- s-k-j t- s-a-i-n- i t-e-i-. ---------------------------------- Dua tё shkoj te stacioni i trenit. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. Dua--ё-shkoj -ё-----po-t. D__ t_ s____ n_ a________ D-a t- s-k-j n- a-r-p-r-. ------------------------- Dua tё shkoj nё aeroport. 0
Htio / htjela bih do centra grada. D---tё ---o- nё-qend-r. D__ t_ s____ n_ q______ D-a t- s-k-j n- q-n-ё-. ----------------------- Dua tё shkoj nё qendёr. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? S--------- t-----c-o-i ------i-? S_ s______ t_ s_______ i t______ S- s-k-h-t t- s-a-i-n- i t-e-i-? -------------------------------- Si shkohet te stacioni i trenit? 0
Kako da dođem do aerodroma? Si shk---t n----r--o-t? S_ s______ n_ a________ S- s-k-h-t n- a-r-p-r-? ----------------------- Si shkohet nё aeroport? 0
Kako da dođem do centra grada? Si -hkoh-t--ё -e-dё-? S_ s______ n_ q______ S- s-k-h-t n- q-n-ё-? --------------------- Si shkohet nё qendёr? 0
Trebam taksi. K-m -ev-jё-pёr n-ё--a-s-. K__ n_____ p__ n__ t_____ K-m n-v-j- p-r n-ё t-k-i- ------------------------- Kam nevojё pёr njё taksi. 0
Trebam plan grada. Kam nev------r --ё--la- q--et-. K__ n_____ p__ n__ p___ q______ K-m n-v-j- p-r n-ё p-a- q-t-t-. ------------------------------- Kam nevojё pёr njё plan qyteti. 0
Trebam hotel. Ka--n--ojё---r---ё ho-e-. K__ n_____ p__ n__ h_____ K-m n-v-j- p-r n-ё h-t-l- ------------------------- Kam nevojё pёr njё hotel. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Dua t- ma----- -i-a n-ё --k---. D__ t_ m___ m_ q___ n__ m______ D-a t- m-r- m- q-r- n-ё m-k-n-. ------------------------------- Dua tё marr me qira njё makinё. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Urd-ё-o --r-ёn time-t- --e-i-it. U______ k_____ t___ t_ k________ U-d-ё-o k-r-ё- t-m- t- k-e-i-i-. -------------------------------- Urdhёro kartёn time tё kreditit. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. U--hёro --t-ntёn-tim-. U______ p_______ t____ U-d-ё-o p-t-n-ё- t-m-. ---------------------- Urdhёro patentёn time. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? Çfarё -u-d -ё--i-it--------t--? Ç____ m___ t_ v______ n_ q_____ Ç-a-ё m-n- t- v-z-t-j n- q-t-t- ------------------------------- Çfarё mund tё vizitoj nё qytet? 0
Idite u stari grad. S--oni--ё --gje- e----t-- -ë-qyte-i-. S_____ n_ l_____ e v_____ t_ q_______ S-k-n- n- l-g-e- e v-e-ё- t- q-t-t-t- ------------------------------------- Shkoni nё lagjen e vjetёr të qytetit. 0
Napravite obilazak grada. B-n----ё-xh-ro -ёp-r-q--et. B___ n__ x____ n____ q_____ B-n- n-ё x-i-o n-p-r q-t-t- --------------------------- Bёni njё xhiro nёpёr qytet. 0
Idite do luke. S--o-- -e p----. S_____ t_ p_____ S-k-n- t- p-r-i- ---------------- Shkoni te porti. 0
Napravite obilazak luke. Bё----j- x-i-o -- -o--. B___ n__ x____ n_ p____ B-n- n-ё x-i-o n- p-r-. ----------------------- Bёni njё xhiro nё port. 0
Koje još znamenitosti postoje? Çfarё-----l-n t- -----o-h-tjet-r? Ç____ i_ v___ t_ v_______ t______ Ç-a-ё i- v-e- t- v-z-t-s- t-e-ё-? --------------------------------- Çfarё ia vlen tё vizitosh tjetёr? 0

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!