Knjiga fraza

bs Sport   »   no Sport / idrett

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [førtini / ni og førti]

Sport / idrett

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Baviš li se sportom? D----r -u---d spor-? D_____ d_ m__ s_____ D-i-e- d- m-d s-o-t- -------------------- Driver du med sport? 0
Da, moram se kretati. Ja, je- m--b--e-e me-. J__ j__ m_ b_____ m___ J-, j-g m- b-v-g- m-g- ---------------------- Ja, jeg må bevege meg. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. Je- ----i--- s----sk-ub-. J__ g__ i e_ s___________ J-g g-r i e- s-o-t-k-u-b- ------------------------- Jeg går i en sportsklubb. 0
Mi igramo fudbal. Vi s-iller -otba--. V_ s______ f_______ V- s-i-l-r f-t-a-l- ------------------- Vi spiller fotball. 0
Ponekad plivamo. A- -g-t-l----mmer-vi. A_ o_ t__ s______ v__ A- o- t-l s-ø-m-r v-. --------------------- Av og til svømmer vi. 0
Ili vozimo bicikl. El-er ---s---er. E____ v_ s______ E-l-r v- s-k-e-. ---------------- Eller vi sykler. 0
U našem gradu ima fudbalski stadion. I-byen-vå----n-e--de--e- -o------tadion. I b___ v__ f_____ d__ e_ f______________ I b-e- v-r f-n-e- d-t e- f-t-a-l-t-d-o-. ---------------------------------------- I byen vår finnes det en fotballstadion. 0
Ima također i bazen sa saunom. D---f--n---o--- ---s--mm-h----me---------. D__ f_____ o___ e_ s_________ m__ b_______ D-t f-n-e- o-s- e- s-ø-m-h-l- m-d b-d-t-e- ------------------------------------------ Det finnes også en svømmehall med badstue. 0
I ima teren za golf. O----- fi-nes e- ---f-ane. O_ d__ f_____ e_ g________ O- d-t f-n-e- e- g-l-b-n-. -------------------------- Og det finnes en golfbane. 0
Šta ima na televiziji? Hva er --t -å --? H__ e_ d__ p_ T__ H-a e- d-t p- T-? ----------------- Hva er det på TV? 0
Upravo traje fudbalska utakmica. Det--r -o---l-kam- --kurat --. D__ e_ f__________ a______ n__ D-t e- f-t-a-l-a-p a-k-r-t n-. ------------------------------ Det er fotballkamp akkurat nå. 0
Njemački tim igra protiv engleskog. D-t--y--e-l--e--s--l--r--o--de--e--e---e. D__ t____ l____ s______ m__ d__ e________ D-t t-s-e l-g-t s-i-l-r m-t d-t e-g-l-k-. ----------------------------------------- Det tyske laget spiller mot det engelske. 0
Ko će pobijediti? H-e----n-e-? H___ v______ H-e- v-n-e-? ------------ Hvem vinner? 0
Nemam pojma. Je----r --k- pei--n-. J__ h__ i___ p_______ J-g h-r i-k- p-i-i-g- --------------------- Jeg har ikke peiling. 0
Trenutno je neriješeno. F-r ---b---ket-e- d-t--a------. F__ ø_________ e_ d__ u________ F-r ø-e-l-k-e- e- d-t u-v-j-r-. ------------------------------- For øyeblikket er det uavgjort. 0
Sudija je iz Belgije. Domme--n k--m-- fr- ---gia. D_______ k_____ f__ B______ D-m-e-e- k-m-e- f-a B-l-i-. --------------------------- Dommeren kommer fra Belgia. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. N--er-det el--v---eter. N_ e_ d__ e____________ N- e- d-t e-l-v---e-e-. ----------------------- Nå er det elleve-meter. 0
Gol! Jedan prema nula! Mål!--tt---t-nu--! M___ E__ m__ n____ M-l- E-t m-t n-l-! ------------------ Mål! Ett mot null! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su uporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Pošto su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često pogrešno koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Da li ste to znali?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 miliona ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. vijeka iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavne grupe. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati nezavisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. U zavisnosti od odabranog oblika govornik može da pokaže svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Ko voli jezike koji zvuče kao muzika, treba da uči ukrajinski!