Knjiga fraza

bs Sport   »   et Sport

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [nelikümmend üheksa]

Sport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Baviš li se sportom? K-- sa-te-- -p-rti? K__ s_ t___ s______ K-s s- t-e- s-o-t-? ------------------- Kas sa teed sporti? 0
Da, moram se kretati. Jah, -a -------d li---ta-a. J___ m_ p___ e__ l_________ J-h- m- p-a- e-d l-i-u-a-a- --------------------------- Jah, ma pean end liigutama. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. M---ä-- s---d-k----s. M_ k___ s____________ M- k-i- s-o-d-k-u-i-. --------------------- Ma käin spordiklubis. 0
Mi igramo fudbal. Me m-n-i-e--a--pa--i. M_ m______ j_________ M- m-n-i-e j-l-p-l-i- --------------------- Me mängime jalgpalli. 0
Ponekad plivamo. M-ni--rd me -ju--. M_______ m_ u_____ M-n-k-r- m- u-u-e- ------------------ Mõnikord me ujume. 0
Ili vozimo bicikl. V-i---i--m- -a--ag-. V__ s______ r_______ V-i s-i-a-e r-t-a-a- -------------------- Või sõidame rattaga. 0
U našem gradu ima fudbalski stadion. M--- l---a--o- jalgpalli----dion. M___ l_____ o_ j_________________ M-i- l-n-a- o- j-l-p-l-i-t-a-i-n- --------------------------------- Meie linnas on jalgpallistaadion. 0
Ima također i bazen sa saunom. S-in -n -a -au---a-u-u---b-s----. S___ o_ k_ s______ u_____________ S-i- o- k- s-u-a-a u-u-i-b-s-e-n- --------------------------------- Siin on ka saunaga ujumisbassein. 0
I ima teren za golf. Ja ---f-vä-jak. J_ g___________ J- g-l-i-ä-j-k- --------------- Ja golfiväljak. 0
Šta ima na televiziji? Mi- --l----- ---e-? M__ t_______ t_____ M-s t-l-k-s- t-l-b- ------------------- Mis telekast tuleb? 0
Upravo traje fudbalska utakmica. H-t-e--t--eb -alg-all-m-ng. H_____ t____ j_____________ H-t-e- t-l-b j-l-p-l-i-ä-g- --------------------------- Hetkel tuleb jalgpallimäng. 0
Njemački tim igra protiv engleskog. S--s- ---s---- m---i- In-l---a- -----. S____ m_______ m_____ I________ v_____ S-k-a m-e-k-n- m-n-i- I-g-i-m-a v-s-u- -------------------------------------- Saksa meeskond mängib Inglismaa vastu. 0
Ko će pobijediti? Kes või-ab? K__ v______ K-s v-i-a-? ----------- Kes võidab? 0
Nemam pojma. M-- ei --e a-m-g-. M__ e_ o__ a______ M-l e- o-e a-m-g-. ------------------ Mul ei ole aimugi. 0
Trenutno je neriješeno. Pra-g--------- -õr---. P_____ o_ s___ v______ P-a-g- o- s-i- v-r-n-. ---------------------- Praegu on seis võrdne. 0
Sudija je iz Belgije. V-lj--u-o------ on --lgi-s-. V______________ o_ B________ V-l-a-u-o-t-n-k o- B-l-i-s-. ---------------------------- Väljakukohtunik on Belgiast. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. N--- t---b---ri--u---ö-. N___ t____ k____________ N-ü- t-l-b k-r-s-u-l-ö-. ------------------------ Nüüd tuleb karistuslöök. 0
Gol! Jedan prema nula! V--av! -k--nu-l! V_____ Ü__ n____ V-r-v- Ü-s n-l-! ---------------- Värav! Üks null! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su uporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Pošto su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često pogrešno koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Da li ste to znali?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 miliona ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. vijeka iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavne grupe. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati nezavisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. U zavisnosti od odabranog oblika govornik može da pokaže svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Ko voli jezike koji zvuče kao muzika, treba da uči ukrajinski!