Knjiga fraza

bs Sport   »   nn Idrett

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [førtini / ni og førti]

Idrett

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Baviš li se sportom? D--v -u me- -----? D___ d_ m__ s_____ D-i- d- m-d s-o-t- ------------------ Driv du med sport? 0
Da, moram se kretati. Ja, ---m- r--e på m--. J__ e_ m_ r___ p_ m___ J-, e- m- r-r- p- m-g- ---------------------- Ja, eg må røre på meg. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. Eg -- med-i-e-t--------lag. E_ e_ m__ i e__ i__________ E- e- m-d i e-t i-r-t-s-a-. --------------------------- Eg er med i eit idrettslag. 0
Mi igramo fudbal. Vi sp---r-f--ba-l. V_ s_____ f_______ V- s-e-a- f-t-a-l- ------------------ Vi spelar fotball. 0
Ponekad plivamo. A- og-t-- s--mm-- v-. A_ o_ t__ s______ v__ A- o- t-l s-ø-m-r v-. --------------------- Av og til svømmer vi. 0
Ili vozimo bicikl. El-e---i sy-la-. E____ v_ s______ E-l-r v- s-k-a-. ---------------- Eller vi syklar. 0
U našem gradu ima fudbalski stadion. I--yen-v----- det ein---tb-l-s-adi--. I b___ v__ e_ d__ e__ f______________ I b-e- v-r e- d-t e-n f-t-a-l-t-d-o-. ------------------------------------- I byen vår er det ein fotballstadion. 0
Ima također i bazen sa saunom. De--e- --n --ømmehal--m-d-b-d----e ò-. D__ e_ e__ s_________ m__ b_______ ò__ D-t e- e-n s-ø-m-h-l- m-d b-d-t-v- ò-. -------------------------------------- Det er ein svømmehall med badstove òg. 0
I ima teren za golf. O---et--r-e-n-g-l-b---. O_ d__ e_ e__ g________ O- d-t e- e-n g-l-b-n-. ----------------------- Og det er ein golfbane. 0
Šta ima na televiziji? K-a-er de- -å--V? K__ e_ d__ p_ T__ K-a e- d-t p- T-? ----------------- Kva er det på TV? 0
Upravo traje fudbalska utakmica. D-t -r fo---l----- net----. D__ e_ f__________ n___ n__ D-t e- f-t-a-l-a-p n-t- n-. --------------------------- Det er fotballkamp nett no. 0
Njemački tim igra protiv engleskog. D-t tys-e ----- spe-ar--o--det -ngelsk-. D__ t____ l____ s_____ m__ d__ e________ D-t t-s-e l-g-t s-e-a- m-t d-t e-g-l-k-. ---------------------------------------- Det tyske laget spelar mot det engelske. 0
Ko će pobijediti? Kv-----nn? K___ v____ K-e- v-n-? ---------- Kven vinn? 0
Nemam pojma. Eg-a-ar ----e. E_ a___ i_____ E- a-a- i-k-e- -------------- Eg anar ikkje. 0
Trenutno je neriješeno. De- e- ----j--t-ak---at-no. D__ e_ u_______ a______ n__ D-t e- u-v-j-r- a-k-r-t n-. --------------------------- Det er uavgjort akkurat no. 0
Sudija je iz Belgije. Do---re---r f---Be-g--. D_______ e_ f__ B______ D-m-a-e- e- f-å B-l-i-. ----------------------- Dommaren er frå Belgia. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. No ---det-el--v--meter. N_ e_ d__ e____________ N- e- d-t e-l-v---e-e-. ----------------------- No er det elleve-meter. 0
Gol! Jedan prema nula! Mål!------ull! M___ E________ M-l- E-n-n-l-! -------------- Mål! Ein-null! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su uporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Pošto su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često pogrešno koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Da li ste to znali?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 miliona ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. vijeka iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavne grupe. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati nezavisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. U zavisnosti od odabranog oblika govornik može da pokaže svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Ko voli jezike koji zvuče kao muzika, treba da uči ukrajinski!