Knjiga fraza

bs Sport   »   ca L’esport

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [quaranta-nou]

L’esport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski katalonski Igra Više
Baviš li se sportom? Practi--es---- ---ort? P_________ c__ e______ P-a-t-q-e- c-p e-p-r-? ---------------------- Practiques cap esport? 0
Da, moram se kretati. Sí-----cal mo---. S__ e_ c__ m_____ S-, e- c-l m-u-e- ----------------- Sí, em cal moure. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. Vaig -- c--tre-esportiu. V___ a_ c_____ e________ V-i- a- c-n-r- e-p-r-i-. ------------------------ Vaig al centre esportiu. 0
Mi igramo fudbal. J----m --fu--ol. J_____ a f______ J-g-e- a f-t-o-. ---------------- Juguem a futbol. 0
Ponekad plivamo. A veg---- n-dem. A v______ n_____ A v-g-d-s n-d-m- ---------------- A vegades nedem. 0
Ili vozimo bicikl. O f-m--o--. O f__ m____ O f-m m-t-. ----------- O fem moto. 0
U našem gradu ima fudbalski stadion. A -a --st-a c--ta-,----h- -n-estadi -----tbol. A l_ n_____ c______ h_ h_ u_ e_____ d_ f______ A l- n-s-r- c-u-a-, h- h- u- e-t-d- d- f-t-o-. ---------------------------------------------- A la nostra ciutat, hi ha un estadi de futbol. 0
Ima također i bazen sa saunom. Ta------ -a --- p--c-na-a-b s-u--. T____ h_ h_ u__ p______ a__ s_____ T-m-é h- h- u-a p-s-i-a a-b s-u-a- ---------------------------------- També hi ha una piscina amb sauna. 0
I ima teren za golf. I -i----u- c--p--e ----. I h_ h_ u_ c___ d_ g____ I h- h- u- c-m- d- g-l-. ------------------------ I hi ha un camp de golf. 0
Šta ima na televiziji? Q----- ha-a-l---e-e-i--ó? Q__ h_ h_ a l_ t_________ Q-è h- h- a l- t-l-v-s-ó- ------------------------- Què hi ha a la televisió? 0
Upravo traje fudbalska utakmica. Hi-h- ----artit de--u-b--. H_ h_ u_ p_____ d_ f______ H- h- u- p-r-i- d- f-t-o-. -------------------------- Hi ha un partit de futbol. 0
Njemački tim igra protiv engleskog. L-e-u----l----y----a co--r--l------ a-g-ès. L______ a______ j___ c_____ l______ a______ L-e-u-p a-e-a-y j-g- c-n-r- l-e-u-p a-g-è-. ------------------------------------------- L’equip alemany juga contra l’equip anglès. 0
Ko će pobijediti? Qui-g-an-a? Q__ g______ Q-i g-a-y-? ----------- Qui guanya? 0
Nemam pojma. No -n---n- -i-idea. N_ e_ t___ n_ i____ N- e- t-n- n- i-e-. ------------------- No en tinc ni idea. 0
Trenutno je neriješeno. D--m-me--,-é--u- ---a-. D_ m______ é_ u_ e_____ D- m-m-n-, é- u- e-p-t- ----------------------- De moment, és un empat. 0
Sudija je iz Belgije. L’-rb-t-e é- d--B-l---a. L________ é_ d_ B_______ L-à-b-t-e é- d- B-l-i-a- ------------------------ L’àrbitre és de Bèlgica. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. A-a-hi ha ---p--al. A__ h_ h_ u_ p_____ A-a h- h- u- p-n-l- ------------------- Ara hi ha un penal. 0
Gol! Jedan prema nula! Go-----a zer-! G___ U a z____ G-l- U a z-r-! -------------- Gol! U a zero! 0

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su uporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Pošto su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često pogrešno koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Da li ste to znali?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 miliona ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. vijeka iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavne grupe. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati nezavisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. U zavisnosti od odabranog oblika govornik može da pokaže svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Ko voli jezike koji zvuče kao muzika, treba da uči ukrajinski!