Knjiga fraza

bs Sport   »   sk Šport

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [štyridsaťdeväť]

Šport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Baviš li se sportom? Špo----e-? Š_________ Š-o-t-j-š- ---------- Športuješ? 0
Da, moram se kretati. Áno--m-sím--a-h----. Á___ m____ s_ h_____ Á-o- m-s-m s- h-b-ť- -------------------- Áno, musím sa hýbať. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. C--dí-----š-ort------klub-. C_____ d_ š_________ k_____ C-o-í- d- š-o-t-v-h- k-u-u- --------------------------- Chodím do športového klubu. 0
Mi igramo fudbal. Hráme f---al. H____ f______ H-á-e f-t-a-. ------------- Hráme futbal. 0
Ponekad plivamo. Nie---- p---am-. N______ p_______ N-e-e-y p-á-a-e- ---------------- Niekedy plávame. 0
Ili vozimo bicikl. A--b- -a bi---l-j--e. A____ s_ b___________ A-e-o s- b-c-k-u-e-e- --------------------- Alebo sa bicyklujeme. 0
U našem gradu ima fudbalski stadion. V na--m -es-- -ám- --t-------š-a----. V n____ m____ m___ f________ š_______ V n-š-m m-s-e m-m- f-t-a-o-ý š-a-i-n- ------------------------------------- V našom meste máme futbalový štadión. 0
Ima također i bazen sa saunom. Má-------- -l-vár-ň-s- s-u-o-. M___ t_ a_ p_______ s_ s______ M-m- t- a- p-a-á-e- s- s-u-o-. ------------------------------ Máme tu aj plaváreň so saunou. 0
I ima teren za golf. M-m- -----lfo-é--------. M___ a_ g______ i_______ M-m- a- g-l-o-é i-r-s-o- ------------------------ Máme aj golfové ihrisko. 0
Šta ima na televiziji? Čo dáva-ú v te-ev-z-i? Č_ d_____ v t_________ Č- d-v-j- v t-l-v-z-i- ---------------------- Čo dávajú v televízii? 0
Upravo traje fudbalska utakmica. P-á-e --v-j--fu-bal. P____ d_____ f______ P-á-e d-v-j- f-t-a-. -------------------- Práve dávajú futbal. 0
Njemački tim igra protiv engleskog. N--e--é m-žs--- --á--ro-- --gli--ému. N______ m______ h__ p____ a__________ N-m-c-é m-ž-t-o h-á p-o-i a-g-i-k-m-. ------------------------------------- Nemecké mužstvo hrá proti anglickému. 0
Ko će pobijediti? Kt- vyhráva? K__ v_______ K-o v-h-á-a- ------------ Kto vyhráva? 0
Nemam pojma. N------. N_______ N-t-š-m- -------- Netuším. 0
Trenutno je neriješeno. V t--t- m--en-- -- -- neroz---ne. V t____ m______ j_ t_ n__________ V t-m-o m-m-n-e j- t- n-r-z-o-n-. --------------------------------- V tomto momente je to nerozhodne. 0
Sudija je iz Belgije. Ro--o--a--------lgi-k-. R_______ j_ z B________ R-z-o-c- j- z B-l-i-k-. ----------------------- Rozhodca je z Belgicka. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. T--a--------- j-den-st--. T____ s_ k___ j__________ T-r-z s- k-p- j-d-n-s-k-. ------------------------- Teraz sa kope jedenástka. 0
Gol! Jedan prema nula! G--! ------nu--! G___ J____ n____ G-l- J-d-a n-l-! ---------------- Gól! Jedna nula! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + slovački (1-100) MP3 slovački (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su uporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Pošto su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često pogrešno koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Da li ste to znali?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 miliona ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. vijeka iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavne grupe. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati nezavisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. U zavisnosti od odabranog oblika govornik može da pokaže svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Ko voli jezike koji zvuče kao muzika, treba da uči ukrajinski!