Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   nl Seizoenen en weer

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [zestien]

Seizoenen en weer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nizozemski igra Više
Ovo su godišnja doba: D-t z-jn de-se-z-e-en: D__ z___ d_ s_________ D-t z-j- d- s-i-o-n-n- ---------------------- Dit zijn de seizoenen: 0
Proljeće, ljeto, L-n-e, zo--r, L_____ z_____ L-n-e- z-m-r- ------------- Lente, zomer, 0
jesen i zima. her-----n win-e-. h_____ e_ w______ h-r-s- e- w-n-e-. ----------------- herfst en winter. 0
Ljeto je vruće. De-z---r -- ---t. D_ z____ i_ h____ D- z-m-r i- h-e-. ----------------- De zomer is heet. 0
Ljeti sija sunce. In de----e--sc----t -- -on. I_ d_ z____ s______ d_ z___ I- d- z-m-r s-h-j-t d- z-n- --------------------------- In de zomer schijnt de zon. 0
Ljeti rado idemo šetati. In -- -o-e- -a-n-w--g-aa--w-n-elen. I_ d_ z____ g___ w_ g____ w________ I- d- z-m-r g-a- w- g-a-g w-n-e-e-. ----------------------------------- In de zomer gaan we graag wandelen. 0
Zima je hladna. D---i-t---i------. D_ w_____ i_ k____ D- w-n-e- i- k-u-. ------------------ De winter is koud. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. In d- -i---r---e-u-t-of reg--- h-t. I_ d_ w_____ s______ o_ r_____ h___ I- d- w-n-e- s-e-u-t o- r-g-n- h-t- ----------------------------------- In de winter sneeuwt of regent het. 0
Zimi rado ostajemo doma. I--de w----r --i--en------aa- th--s. I_ d_ w_____ b______ w_ g____ t_____ I- d- w-n-e- b-i-v-n w- g-a-g t-u-s- ------------------------------------ In de winter blijven we graag thuis. 0
Hladno je. H-t--s-koud. H__ i_ k____ H-t i- k-u-. ------------ Het is koud. 0
Pada kiša. Het-rege-t. H__ r______ H-t r-g-n-. ----------- Het regent. 0
Vjetrovito je. H-t-w-a-t. H__ w_____ H-t w-a-t- ---------- Het waait. 0
Toplo je. He--i- w--m. H__ i_ w____ H-t i- w-r-. ------------ Het is warm. 0
Sunčano je. He--i--z-n---. H__ i_ z______ H-t i- z-n-i-. -------------- Het is zonnig. 0
Vedro je. He- is-------. H__ i_ h______ H-t i- h-l-e-. -------------- Het is helder. 0
Kakvo je vrijeme danas? H-e-i--he- w-----a-d---? H__ i_ h__ w___ v_______ H-e i- h-t w-e- v-n-a-g- ------------------------ Hoe is het weer vandaag? 0
Danas je hladno. H-t is kou----n---g. H__ i_ k___ v_______ H-t i- k-u- v-n-a-g- -------------------- Het is koud vandaag. 0
Danas je toplo. H-t-i- ---m -an----. H__ i_ w___ v_______ H-t i- w-r- v-n-a-g- -------------------- Het is warm vandaag. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nizozemski (1-100) MP3 nizozemski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...