Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   fi Vuodenajat ja sää

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [kuusitoista]

Vuodenajat ja sää

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Ovo su godišnja doba: N--ä---a- -u-d-na-a-: N___ o___ v__________ N-m- o-a- v-o-e-a-a-: --------------------- Nämä ovat vuodenajat: 0
Proljeće, ljeto, ke-----k-sä k_____ k___ k-v-t- k-s- ----------- kevät, kesä 0
jesen i zima. s--sy -a -al-i. s____ j_ t_____ s-k-y j- t-l-i- --------------- syksy ja talvi. 0
Ljeto je vruće. Ke-ä -n-kuu--. K___ o_ k_____ K-s- o- k-u-a- -------------- Kesä on kuuma. 0
Ljeti sija sunce. K-sä--- pai--aa--u-inko. K______ p______ a_______ K-s-l-ä p-i-t-a a-r-n-o- ------------------------ Kesällä paistaa aurinko. 0
Ljeti rado idemo šetati. K--äl---m--emm- m-elell-än-k--el-l-e. K______ m______ m_________ k_________ K-s-l-ä m-n-m-e m-e-e-l-ä- k-v-l-l-e- ------------------------------------- Kesällä menemme mielellään kävelylle. 0
Zima je hladna. Talvi-o---ylmä. T____ o_ k_____ T-l-i o- k-l-ä- --------------- Talvi on kylmä. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. T---e--- ----a-l-n-a t---vet-ä. T_______ s____ l____ t__ v_____ T-l-e-l- s-t-a l-n-a t-i v-t-ä- ------------------------------- Talvella sataa lunta tai vettä. 0
Zimi rado ostajemo doma. Talv-l-a--- j--m----i--e-lä-n--o-i-n. T_______ m_ j_____ m_________ k______ T-l-e-l- m- j-ä-m- m-e-e-l-ä- k-t-i-. ------------------------------------- Talvella me jäämme mielellään kotiin. 0
Hladno je. O--k-l--. O_ k_____ O- k-l-ä- --------- On kylmä. 0
Pada kiša. S-t--. S_____ S-t-a- ------ Sataa. 0
Vjetrovito je. On tuul--ta. O_ t________ O- t-u-i-t-. ------------ On tuulista. 0
Toplo je. O---ämmint-. O_ l________ O- l-m-i-t-. ------------ On lämmintä. 0
Sunčano je. O---ur-nko-sta. O_ a___________ O- a-r-n-o-s-a- --------------- On aurinkoista. 0
Vedro je. O--k--kasta. O_ k________ O- k-r-a-t-. ------------ On kirkasta. 0
Kakvo je vrijeme danas? M--l--nen-s-- on t-nää-? M________ s__ o_ t______ M-l-a-n-n s-ä o- t-n-ä-? ------------------------ Millainen sää on tänään? 0
Danas je hladno. Tänää---n--y--ä. T_____ o_ k_____ T-n-ä- o- k-l-ä- ---------------- Tänään on kylmä. 0
Danas je toplo. Tänä-- on----m-n. T_____ o_ l______ T-n-ä- o- l-m-i-. ----------------- Tänään on lämmin. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + finski (1-100) MP3 finski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...