Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   no Årstider og vær

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [seksten]

Årstider og vær

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Ovo su godišnja doba: Dette-er --s---e-e: D____ e_ å_________ D-t-e e- å-s-i-e-e- ------------------- Dette er årstidene: 0
Proljeće, ljeto, Vår-------m--en, V_____ s________ V-r-n- s-m-e-e-, ---------------- Våren, sommeren, 0
jesen i zima. hø--e- -g--in----n. h_____ o_ v________ h-s-e- o- v-n-e-e-. ------------------- høsten og vinteren. 0
Ljeto je vruće. Som---en -r-v---. S_______ e_ v____ S-m-e-e- e- v-r-. ----------------- Sommeren er varm. 0
Ljeti sija sunce. Om -om----- sk----- sol-. O_ s_______ s______ s____ O- s-m-e-e- s-i-n-r s-l-. ------------------------- Om sommeren skinner sola. 0
Ljeti rado idemo šetati. Om -om-er---gå- vi g---ne--u-. O_ s_______ g__ v_ g_____ t___ O- s-m-e-e- g-r v- g-e-n- t-r- ------------------------------ Om sommeren går vi gjerne tur. 0
Zima je hladna. V---e----e---ald. V_______ e_ k____ V-n-e-e- e- k-l-. ----------------- Vinteren er kald. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Om -in---e--s--r o----g-er de-. O_ v_______ s___ o_ r_____ d___ O- v-n-e-e- s-ø- o- r-g-e- d-t- ------------------------------- Om vinteren snør og regner det. 0
Zimi rado ostajemo doma. Om-v-nt--en b-i---i------e ---mme. O_ v_______ b___ v_ g_____ h______ O- v-n-e-e- b-i- v- g-e-n- h-e-m-. ---------------------------------- Om vinteren blir vi gjerne hjemme. 0
Hladno je. De--e--kaldt. D__ e_ k_____ D-t e- k-l-t- ------------- Det er kaldt. 0
Pada kiša. D---r-g---. D__ r______ D-t r-g-e-. ----------- Det regner. 0
Vjetrovito je. De---l-s-r. D__ b______ D-t b-å-e-. ----------- Det blåser. 0
Toplo je. D-t -r------. D__ e_ v_____ D-t e- v-r-t- ------------- Det er varmt. 0
Sunčano je. Det -r-sol. D__ e_ s___ D-t e- s-l- ----------- Det er sol. 0
Vedro je. D-t er --n-. D__ e_ f____ D-t e- f-n-. ------------ Det er fint. 0
Kakvo je vrijeme danas? Hv---a--e---æret---d--? H______ e_ v____ i d___ H-o-d-n e- v-r-t i d-g- ----------------------- Hvordan er været i dag? 0
Danas je hladno. I -a- -r de- -a--t. I d__ e_ d__ k_____ I d-g e- d-t k-l-t- ------------------- I dag er det kaldt. 0
Danas je toplo. I dag er --t-var-t. I d__ e_ d__ v_____ I d-g e- d-t v-r-t- ------------------- I dag er det varmt. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...