Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   cs Roční období a počasí

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [šestnáct]

Roční období a počasí

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Ovo su godišnja doba: T-------- -o-n--obd-b-: T___ j___ r____ o______ T-t- j-o- r-č-í o-d-b-: ----------------------- Toto jsou roční období: 0
Proljeće, ljeto, Ja----l---, J____ l____ J-r-, l-t-, ----------- Jaro, léto, 0
jesen i zima. podz-m-a----a. p_____ a z____ p-d-i- a z-m-. -------------- podzim a zima. 0
Ljeto je vruće. Léto--e-ho---. L___ j_ h_____ L-t- j- h-r-é- -------------- Léto je horké. 0
Ljeti sija sunce. V -é---s-ít- s-u-ce. V l___ s____ s______ V l-t- s-í-í s-u-c-. -------------------- V létě svítí slunce. 0
Ljeti rado idemo šetati. V -étě-c--dí-e--ádi -----ochá---. V l___ c______ r___ n_ p_________ V l-t- c-o-í-e r-d- n- p-o-h-z-y- --------------------------------- V létě chodíme rádi na procházky. 0
Zima je hladna. Z--- j--c--a---. Z___ j_ c_______ Z-m- j- c-l-d-á- ---------------- Zima je chladná. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. V-zim------í ne-o-----. V z___ s____ n___ p____ V z-m- s-ě-í n-b- p-š-. ----------------------- V zimě sněží nebo prší. 0
Zimi rado ostajemo doma. V zim--zů--áv--- r-d- --ma. V z___ z________ r___ d____ V z-m- z-s-á-á-e r-d- d-m-. --------------------------- V zimě zůstáváme rádi doma. 0
Hladno je. J---h--dn-. J_ c_______ J- c-l-d-o- ----------- Je chladno. 0
Pada kiša. P---. P____ P-š-. ----- Prší. 0
Vjetrovito je. F--ká v-t-. F____ v____ F-u-á v-t-. ----------- Fouká vítr. 0
Toplo je. Je-t-plo. J_ t_____ J- t-p-o- --------- Je teplo. 0
Sunčano je. J- --uneč-o. J_ s________ J- s-u-e-n-. ------------ Je slunečno. 0
Vedro je. J- -asn-. J_ j_____ J- j-s-o- --------- Je jasno. 0
Kakvo je vrijeme danas? Jaké--e---e-----así? J___ j_ d___ p______ J-k- j- d-e- p-č-s-? -------------------- Jaké je dnes počasí? 0
Danas je hladno. D-e--je------n-. D___ j_ c_______ D-e- j- c-l-d-o- ---------------- Dnes je chladno. 0
Danas je toplo. Dn-s-je------. D___ j_ t_____ D-e- j- t-p-o- -------------- Dnes je teplo. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + češki (1-100) MP3 češki (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...