Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   be Поры года і надвор’е

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шаснаццаць]

16 [shasnatstsats’]

Поры года і надвор’е

[Pory goda і nadvor’e]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ovo su godišnja doba: В-сь -ор- -о-а: В___ п___ г____ В-с- п-р- г-д-: --------------- Вось поры года: 0
Vo-’ p-ry--o-a: V___ p___ g____ V-s- p-r- g-d-: --------------- Vos’ pory goda:
Proljeće, ljeto, в--на,-ле-а, в_____ л____ в-с-а- л-т-, ------------ вясна, лета, 0
v-a--a- l-t-, v______ l____ v-a-n-, l-t-, ------------- vyasna, leta,
jesen i zima. во---ь-і з---. в_____ і з____ в-с-н- і з-м-. -------------- восень і зіма. 0
v-sen’-і-zі-a. v_____ і z____ v-s-n- і z-m-. -------------- vosen’ і zіma.
Ljeto je vruće. Л--а ---ко---е. Л___ с_________ Л-т- с-я-о-н-е- --------------- Лета спякотнае. 0
L--a -py-ko--ae. L___ s__________ L-t- s-y-k-t-a-. ---------------- Leta spyakotnae.
Ljeti sija sunce. У---к- с--ц--ь-сон-а. У_____ с______ с_____ У-е-к- с-е-і-ь с-н-а- --------------------- Улетку свеціць сонца. 0
U---k--sve-sі-s’ ----s-. U_____ s________ s______ U-e-k- s-e-s-t-’ s-n-s-. ------------------------ Uletku svetsіts’ sontsa.
Ljeti rado idemo šetati. Ул-т-у м---юбі- г--я--. У_____ м_ л____ г______ У-е-к- м- л-б-м г-л-ц-. ----------------------- Улетку мы любім гуляць. 0
U-e--u-----y---m--uly--s-. U_____ m_ l_____ g________ U-e-k- m- l-u-і- g-l-a-s-. -------------------------- Uletku my lyubіm gulyats’.
Zima je hladna. Зі-а--ал--ная. З___ х________ З-м- х-л-д-а-. -------------- Зіма халодная. 0
Zі-a---a-od-a--. Z___ k__________ Z-m- k-a-o-n-y-. ---------------- Zіma khalodnaya.
Zimi pada snijeg ili kiša. Узім-- і--е с-е---бо-д--д-. У_____ і___ с___ а__ д_____ У-і-к- і-з- с-е- а-о д-ж-ж- --------------------------- Узімку ідзе снег або дождж. 0
Uz---- ---e --eg a-o-dozhd--. U_____ і___ s___ a__ d_______ U-і-k- і-z- s-e- a-o d-z-d-h- ----------------------------- Uzіmku іdze sneg abo dozhdzh.
Zimi rado ostajemo doma. Узі--у ----п-д-б-е--а----- -о-а. У_____ н__ п_________ б___ д____ У-і-к- н-м п-д-б-е-ц- б-ц- д-м-. -------------------------------- Узімку нам падабаецца быць дома. 0
U-іmk--nam pa---a-tstsa-by-s- d---. U_____ n__ p___________ b____ d____ U-і-k- n-m p-d-b-e-s-s- b-t-’ d-m-. ----------------------------------- Uzіmku nam padabaetstsa byts’ doma.
Hladno je. Хол-дна. Х_______ Х-л-д-а- -------- Холадна. 0
K--la-n-. K________ K-o-a-n-. --------- Kholadna.
Pada kiša. І------ждж. І___ д_____ І-з- д-ж-ж- ----------- Ідзе дождж. 0
Іd-- dozhd--. І___ d_______ І-z- d-z-d-h- ------------- Іdze dozhdzh.
Vjetrovito je. Дзьме в--ер. Д____ в_____ Д-ь-е в-ц-р- ------------ Дзьме вецер. 0
D---e-v-t---. D____ v______ D-’-e v-t-e-. ------------- Dz’me vetser.
Toplo je. Цёпла. Ц_____ Ц-п-а- ------ Цёпла. 0
T-----. T______ T-e-l-. ------- Tsepla.
Sunčano je. С-н--н-. С_______ С-н-ч-а- -------- Сонечна. 0
Son-ch--. S________ S-n-c-n-. --------- Sonechna.
Vedro je. Б---о-л----. Б___________ Б-з-о-л-ч-а- ------------ Бязвоблачна. 0
B--z-o--ach--. B_____________ B-a-v-b-a-h-a- -------------- Byazvoblachna.
Kakvo je vrijeme danas? Я-ое с--ня-н--в--’-? Я___ с____ н________ Я-о- с-н-я н-д-о-’-? -------------------- Якое сёння надвор’е? 0
Y---- -----a na--o---? Y____ s_____ n________ Y-k-e s-n-y- n-d-o-’-? ---------------------- Yakoe sennya nadvor’e?
Danas je hladno. Сё--я----а--а. С____ х_______ С-н-я х-л-д-а- -------------- Сёння холадна. 0
Sen-y-----ladna. S_____ k________ S-n-y- k-o-a-n-. ---------------- Sennya kholadna.
Danas je toplo. С---я ц----. С____ ц_____ С-н-я ц-п-а- ------------ Сёння цёпла. 0
S-n-y- tsepl-. S_____ t______ S-n-y- t-e-l-. -------------- Sennya tsepla.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...