Zbirka izraza
Prodavaonice » Kauppoja / liikkeitä
-
HR
hrvatski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španjolski
- FR francuski
- IT talijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharik
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- BS bosanski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- HE hebrejski
- HI hindu
- HR hrvatski
- HU mađarski
- HY armenski
- ID indonezijski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgistanski
- LT litvanski
- LV latvijski/letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA punjabi
- PL poljski
- RO rumunjski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenski
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
FI
finski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španjolski
- FR francuski
- IT talijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharik
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- BS bosanski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindu
- HU mađarski
- HY armenski
- ID indonezijski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgistanski
- LT litvanski
- LV latvijski/letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA punjabi
- PL poljski
- RO rumunjski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenski
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
-
001 - Osobe 002 - Obitelj 003 - Upoznavanje 004 - U školi 005 - Zemlje i jezici 006 - Čitati i pisati 007 - Brojati 008 - Vrijeme 009 - Dani u tjednu 010 - Jučer – danas – sutra 011 - Mjeseci 012 - Pića 013 - Zanimanja 014 - Boje 015 - Voće i živežne namirnice 016 - Godišnja doba i vrijeme 017 - U kući 018 - Čišćenje kuće 019 - U kuhinji 020 - Čavrljanje 1 021 - Ćaskanje 2 022 - Ćaskanje 3 023 - Učiti strane jezike 024 - Sastanak 025 - U gradu026 - U prirodi 027 - U hotelu – dolazak 028 - U hotelu – pritužbe 029 - U restoranu 1 030 - U restoranu 2 031 - U restoranu 3 032 - U restoranu 4 033 - Na željezničkom kolodvoru 034 - U vlaku 035 - Na aerodromu 036 - Javni lokalni promet 037 - Na putu 038 - U taksiju 039 - Kvar na autu 040 - Pitati za put 041 - Orijentacija 042 - Razgledavanje grada 043 - U zoološkom vrtu 044 - Izlazak navečer 045 - U kinu 046 - U disku 047 - Pripreme za put 048 - Aktivnosti na odmoru 049 - Sport 050 - Na bazenu051 - Sređivanje potrepština 052 - U robnoj kući 053 - Prodavaonice 054 - Kupovina 055 - Raditi 056 - Osjećaji 057 - Kod liječnika 058 - Dijelovi tijela 059 - U pošti 060 - U banci 061 - Redni brojevi 062 - Postavljanje pitanja 1 063 - Postavljanje pitanja 2 064 - Negacija 1 065 - Negacija 2 066 - Posvojne zamjenice 067 - Posvojne zamjenice 2 068 - veliko – malo 069 - trebati – htjeti 070 - nešto željeti 071 - nešto htjeti 072 - nešto morati 073 - nešto smjeti 074 - nešto zamoliti 075 - nešto obrazložiti 1076 - nešto obrazložiti 2 077 - nešto opravdati 3 078 - Pridjevi 1 079 - Pridjevi 2 080 - Pridjevi 3 081 - Prošlost 1 082 - Prošlost 2 083 - Prošlost 3 084 - Prošlost 4 085 - Pitati – prošlost 1 086 - Pitati – prošlost 2 087 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 1 088 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 2 089 - Imperativ 1 090 - Imperativ 2 091 - Zavisne rečenice sa da 1 092 - Zavisne rečenice sa da 2 093 - Zavisne rečenice sa li 094 - Veznici 1 095 - Veznici 2 096 - Veznici 3 097 - Veznici 4 098 - Dvostruki veznici 099 - Genitiv 100 - Prilozi
-
- Prethodno
- Sljedeći
- MP3
- A -
- A
- A+
53 [pedeset i tri]
Prodavaonice
53 [viisikymmentäkolme]
Odaberite kako želite vidjeti prijevod:
Promjena jezika = promjena osobnosti
Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše osobnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša osobnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki znanstvenici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španjolski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Usprkos tomu, njihovo ponašanje je ovisilo o jeziku. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španjolskom. Također su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španjolskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Dali si znao?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko osam milijuna ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih jezika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Tko voli ovu porodicu jezika, treba obvezno dati priliku bjeloruskom!
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko osam milijuna ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih jezika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Tko voli ovu porodicu jezika, treba obvezno dati priliku bjeloruskom!