Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   sl Spoznati, seznaniti se z

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [tri]

Spoznati, seznaniti se z

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
Bog! / Bok! Ž-vj-! Ž_____ Ž-v-o- ------ Živjo! 0
Dobar dan! D-be---an! D____ d___ D-b-r d-n- ---------- Dober dan! 0
Kako ste? / Kako si? Ka-o va- -t-) gre- -ak- --e-----? K___ v__ (___ g___ K___ s__ (____ K-k- v-m (-i- g-e- K-k- s-e (-i-? --------------------------------- Kako vam (ti) gre? Kako ste (si)? 0
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Pr----at- ------ope? P________ i_ E______ P-i-a-a-e i- E-r-p-? -------------------- Prihajate iz Evrope? 0
Jeste li Vi iz Amerike? P-ih--a------A-er---? P________ i_ A_______ P-i-a-a-e i- A-e-i-e- --------------------- Prihajate iz Amerike? 0
Jeste li Vi iz Azije? Pr-haj--e-iz A-ije? P________ i_ A_____ P-i-a-a-e i- A-i-e- ------------------- Prihajate iz Azije? 0
U kojem hotelu ste smješteni? V----ere- -ote-u--t--ujet- - -r--i-ate? V k______ h_____ s________ / p_________ V k-t-r-m h-t-l- s-a-u-e-e / p-e-i-a-e- --------------------------------------- V katerem hotelu stanujete / prebivate? 0
Koliko dugo ste već ovdje? Kako--olg- s-e------? K___ d____ s__ ž_ t__ K-k- d-l-o s-e ž- t-? --------------------- Kako dolgo ste že tu? 0
Koliko dugo ostajete? Ka-o---lgo---s---os-a-i? K___ d____ b____ o______ K-k- d-l-o b-s-e o-t-l-? ------------------------ Kako dolgo boste ostali? 0
Dopada li Vam se ovdje? V-m-j---š---tuk-j? V__ j_ v___ t_____ V-m j- v-e- t-k-j- ------------------ Vam je všeč tukaj? 0
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Ali -t--tukaj -a-dop-s--? A__ s__ t____ n_ d_______ A-i s-e t-k-j n- d-p-s-u- ------------------------- Ali ste tukaj na dopustu? 0
Posjetite me jednom! O-i--i-e-----aj!-(-b--či---m- -daj!) O_______ m_ k___ (________ m_ k_____ O-i-č-t- m- k-j- (-b-š-i-e m- k-a-!- ------------------------------------ Obiščite me kaj! (Obiščite me kdaj!) 0
Ovo je moja adresa. Tu-aj -- ----na----. T____ j_ m__ n______ T-k-j j- m-j n-s-o-. -------------------- Tukaj je moj naslov. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? S-----iv- ---d-m-) jut-i? S_ v_____ (_______ j_____ S- v-d-v- (-i-i-o- j-t-i- ------------------------- Se vidiva (vidimo) jutri? 0
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Ž-- m---e- z- ---r- --a---e---k-j --u-e-a v načrtu. Ž__ m_ j__ z_ j____ i___ ž_ n____ d______ v n______ Ž-l m- j-, z- j-t-i i-a- ž- n-k-j d-u-e-a v n-č-t-. --------------------------------------------------- Žal mi je, za jutri imam že nekaj drugega v načrtu. 0
Bok! / Bog! / Zbogom! A--j-! A_____ A-i-o- ------ Adijo! 0
Doviđenja! N--s-i-enj-! N_ s________ N- s-i-e-j-! ------------ Na svidenje! 0
Do uskoro! Se --dim-! S_ v______ S- v-d-m-! ---------- Se vidimo! 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + slovenski (1-100) MP3 slovenski (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!