Knjiga fraza

bs Voće i životne namirnice   »   nn Fruits and food

15 [petnaest]

Voće i životne namirnice

Voće i životne namirnice

15 [femten]

Fruits and food

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Ja imam jagodu. E- h-- -it j-r-b-r. Eg har eit jordbær. E- h-r e-t j-r-b-r- ------------------- Eg har eit jordbær. 0
Ja imam kivi i lubenicu. Eg -ar --n-k-w- o- ein ----n. Eg har ein kiwi og ein melon. E- h-r e-n k-w- o- e-n m-l-n- ----------------------------- Eg har ein kiwi og ein melon. 0
Ja imam narandžu i grejpfrut. Eg---r-e----pp--sin ----in g-----rukt. Eg har ein appelsin og ein grapefrukt. E- h-r e-n a-p-l-i- o- e-n g-a-e-r-k-. -------------------------------------- Eg har ein appelsin og ein grapefrukt. 0
Ja imam jabuku i mango. E--h-r--i---pl--og---- -ang-. Eg har eit eple og ein mango. E- h-r e-t e-l- o- e-n m-n-o- ----------------------------- Eg har eit eple og ein mango. 0
Ja imam bananu i ananas. Eg---- -i- ban-n -g e-n ---n-s. Eg har ein banan og ein ananas. E- h-r e-n b-n-n o- e-n a-a-a-. ------------------------------- Eg har ein banan og ein ananas. 0
Ja pravim voćnu salatu. E- -aga- f-uk-sal-t. Eg lagar fruktsalat. E- l-g-r f-u-t-a-a-. -------------------- Eg lagar fruktsalat. 0
Ja jedem tost. Eg--t --- -i-t- -rød. Eg et eit rista brød. E- e- e-t r-s-a b-ø-. --------------------- Eg et eit rista brød. 0
Ja jedem tost s maslacem. E---t ri---------m-----ø-. Eg et rista brød med smør. E- e- r-s-a b-ø- m-d s-ø-. -------------------------- Eg et rista brød med smør. 0
Ja jedem tost s maslacem i marmeladom. E--e---i-t- -rød-------ør-o- s------y. Eg et rista brød med smør og syltetøy. E- e- r-s-a b-ø- m-d s-ø- o- s-l-e-ø-. -------------------------------------- Eg et rista brød med smør og syltetøy. 0
Ja jedem sendvič. Eg--- eit --ør-rø-. Eg et eit smørbrød. E- e- e-t s-ø-b-ø-. ------------------- Eg et eit smørbrød. 0
Ja jedem sendvič s margarinom. Eg-et--i- smør---d --d--arga-in. Eg et eit smørbrød med margarin. E- e- e-t s-ø-b-ø- m-d m-r-a-i-. -------------------------------- Eg et eit smørbrød med margarin. 0
Ja jedem sendvič s margarinom i paradajzom. E-----eit --ø-b--d------ar-a----o--t-mat. Eg et eit smørbrød med margarin og tomat. E- e- e-t s-ø-b-ø- m-d m-r-a-i- o- t-m-t- ----------------------------------------- Eg et eit smørbrød med margarin og tomat. 0
Mi trebamo hljeba / kruha i riže. Vi-tr--g--rø--og-ri-. Vi treng brød og ris. V- t-e-g b-ø- o- r-s- --------------------- Vi treng brød og ris. 0
Mi trebamo ribu i odreske. V- --eng-fisk -g--i---r. Vi treng fisk og biffar. V- t-e-g f-s- o- b-f-a-. ------------------------ Vi treng fisk og biffar. 0
Mi trebamo picu i špagete. V--t--ng-pi-za-og s-ag---t-. Vi treng pizza og spaghetti. V- t-e-g p-z-a o- s-a-h-t-i- ---------------------------- Vi treng pizza og spaghetti. 0
Šta još trebamo? Kva ---- ----g -i? Kva meir treng vi? K-a m-i- t-e-g v-? ------------------ Kva meir treng vi? 0
Mi trebamo mrkvu i paradajz za supu. V- tr----gulrø--r--- toma--r -il s-ppa. Vi treng gulrøter og tomatar til suppa. V- t-e-g g-l-ø-e- o- t-m-t-r t-l s-p-a- --------------------------------------- Vi treng gulrøter og tomatar til suppa. 0
Gdje je supermarket? Kor--- -et---n --t-u---k? Kor er det ein matbutikk? K-r e- d-t e-n m-t-u-i-k- ------------------------- Kor er det ein matbutikk? 0

Mediji i jezik

Na naš jezik takođe utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što brže izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobija verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Takođe postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tome ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Nauka na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Takođe: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas raduje!
Da li ste to znali?
Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!