Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   th ฤดูและอากาศ

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [สิบหก]

sìp-hòk

ฤดูและอากาศ

rí-doo-lǽ-a-gàt

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
Ovo su godišnja doba: นี้---ฤดู นี้____ น-้-ื-ฤ-ู --------- นี้คือฤดู 0
n--------ri--d-o n_____________ n-́---e---i---o- ---------------- née-keu-rí-doo
Proljeće, ljeto, ฤด-ใบไม--ลิ,-ฤ-ู---น ฤ________ ฤ____ ฤ-ู-บ-ม-ผ-ิ- ฤ-ู-้-น -------------------- ฤดูใบไม้ผลิ, ฤดูร้อน 0
r--------ai-ma-i------ri--d-o---́-n r_____________________________ r-́-d-o-b-i-m-́---l-̀-r-́-d-o-r-́-n ----------------------------------- rí-doo-bai-mái-plì-rí-doo-ráwn
jesen i zima. ฤ----ไ-้-่-ง -ล--ฤ--ห-าว ฤ________ แ__ ฤ_____ ฤ-ู-บ-ม-ร-ว- แ-ะ ฤ-ู-น-ว ------------------------ ฤดูใบไม้ร่วง และ ฤดูหนาว 0
rí--o----i---́--r-̂an---ǽ-r-́-d-----̌o r_________________________________ r-́-d-o-b-i-m-́---u-a-g-l-́-r-́-d-o-n-̌- ---------------------------------------- rí-doo-bai-mái-rûang-lǽ-rí-doo-nǎo
Ljeto je vruće. ฤด---อนอา--ศ-้อน ฤ____________ ฤ-ู-้-น-า-า-ร-อ- ---------------- ฤดูร้อนอากาศร้อน 0
rí-d-o-ra--n--------ráwn r_____________________ r-́-d-o-r-́-n-a-g-̀---a-w- -------------------------- rí-doo-ráwn-a-gàt-ráwn
Ljeti sija sunce. แดด-อก-น--ู-้อน แ____________ แ-ด-อ-ใ-ฤ-ู-้-น --------------- แดดออกในฤดูร้อน 0
d-̀--à-k-nai-r-́-----r--wn d______________________ d-̀---̀-k-n-i-r-́-d-o-r-́-n --------------------------- dæ̀t-àwk-nai-rí-doo-ráwn
Ljeti rado idemo šetati. ใ-ฤดูร้อ---า-อบ-ป-ด-----น ใ____________________ ใ-ฤ-ู-้-น-ร-ช-บ-ป-ด-น-ล-น ------------------------- ในฤดูร้อนเราชอบไปเดินเล่น 0
nai---́---o---́---ra--ch-----b--i---r---l-̂n n______________________________________ n-i-r-́-d-o-r-́-n-r-o-c-a-w---h-i-d-r-n-l-̂- -------------------------------------------- nai-rí-doo-ráwn-rao-châwp-bhai-der̶n-lên
Zima je hladna. ฤด-ห-า-อ-กา-ห--ว ฤ______________ ฤ-ู-น-ว-า-า-ห-า- ---------------- ฤดูหนาวอากาศหนาว 0
r---d-o-nǎ--a--a-----̌o r___________________ r-́-d-o-n-̌-----a-t-n-̌- ------------------------ rí-doo-nǎo-a-gàt-nǎo
Zimi pada snijeg ili kiša. ใน-----า---มะตก--ือไ-----นตก ใ______________________ ใ-ฤ-ู-น-ว-ิ-ะ-ก-ร-อ-ม-ก-ฝ-ต- ---------------------------- ในฤดูหนาวหิมะตกหรือไม่ก็ฝนตก 0
n-i-r-́--o--n--o---̀-m-́--h--k-rě----̂i----w------d-òk n_____________________________________________ n-i-r-́-d-o-n-̌---i---a---h-̀---e-u-m-̂---a-w-f-̌---h-̀- -------------------------------------------------------- nai-rí-doo-nǎo-hì-má-dhòk-rěu-mâi-gâw-fǒn-dhòk
Zimi rado ostajemo kod kuće. ในฤ-ูหน--เร-ชอ-อ-ู--้-น ใ__________________ ใ-ฤ-ู-น-ว-ร-ช-บ-ย-่-้-น ----------------------- ในฤดูหนาวเราชอบอยู่บ้าน 0
n-i-r-́---o----o-r----h-̂wp-a--yô---ân n_________________________________ n-i-r-́-d-o-n-̌---a---h-̂-p-a---o-o-b-̂- ---------------------------------------- nai-rí-doo-nǎo-rao-châwp-à-yôo-bân
Hladno je. ห-าว ห___ ห-า- ---- หนาว 0
n-̌o n__ n-̌- ---- nǎo
Pada kiša. ฝ----ั--ก ฝ______ ฝ-ก-ล-ง-ก --------- ฝนกำลังตก 0
f-̌--g------g--hòk f________________ f-̌---a---a-g-d-o-k ------------------- fǒn-gam-lang-dhòk
Vjetrovito je. มี--แรง มี_____ ม-ล-แ-ง ------- มีลมแรง 0
m---lom--æ-g m___________ m-e-l-m-r-n- ------------ mee-lom-ræng
Toplo je. อบอุ่น อ___ อ-อ-่- ------ อบอุ่น 0
o---ò-n ò_____ o-p-o-o- -------- òp-òon
Sunčano je. แ-ดอ-ก แ_____ แ-ด-อ- ------ แดดออก 0
d-̀t-à-k d______ d-̀---̀-k --------- dæ̀t-àwk
Vedro je. ท้----าโ--่ง ท้________ ท-อ-ฟ-า-ป-่- ------------ ท้องฟ้าโปร่ง 0
t-́--g-fá-bhr---g t______________ t-́-n---a---h-o-n- ------------------ táwng-fá-bhròng
Kakvo je vrijeme danas? ว--น--อ--าศ-ป---ย่าง-ร? วั_________________ ว-น-ี-อ-ก-ศ-ป-น-ย-า-ไ-? ----------------------- วันนี้อากาศเป็นอย่างไร? 0
wa--n-́--a-g-̀--bh---à-y-̂n----i w____________________________ w-n-n-́-----a-t-b-e---̀-y-̂-g-r-i --------------------------------- wan-née-a-gàt-bhen-à-yâng-rai
Danas je hladno. ว-น-----กา-ห--ว วั___________ ว-น-ี-อ-ก-ศ-น-ว --------------- วันนี้อากาศหนาว 0
w-n-n-́----g-̀---a-o w________________ w-n-n-́-----a-t-n-̌- -------------------- wan-née-a-gàt-nǎo
Danas je toplo. วัน--้-า-า---อ-่น วั___________ ว-น-ี-อ-ก-ศ-บ-ุ-น ----------------- วันนี้อากาศอบอุ่น 0
w-n--e--------sà-p----n w____________________ w-n-n-́-----a-s-̀-p-o-o- ------------------------ wan-née-a-ga-sàwp-òon

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...