Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   mk Годишни времиња и временски услови

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шеснаесет]

16 [shyesnayesyet]

Годишни времиња и временски услови

[Guodishni vryemiњa i vryemyenski ooslovi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Ovo su godišnja doba: О----е -о-иш--те--р----а: О__ с_ г________ в_______ О-а с- г-д-ш-и-е в-е-и-а- ------------------------- Ова се годишните времиња: 0
O-a --e --od-s-nitye---ye----: O__ s__ g___________ v________ O-a s-e g-o-i-h-i-y- v-y-m-њ-: ------------------------------ Ova sye guodishnitye vryemiњa:
Proljeće, ljeto, про--т, -ето п______ л___ п-о-е-, л-т- ------------ пролет, лето 0
pr-----, ly--o p_______ l____ p-o-y-t- l-e-o -------------- prolyet, lyeto
jesen i zima. есен----м-. е____ з____ е-е-, з-м-. ----------- есен, зима. 0
y-s---, -ima. y______ z____ y-s-e-, z-m-. ------------- yesyen, zima.
Ljeto je vruće. Лет--- е ж-ш-о. Л_____ е ж_____ Л-т-т- е ж-ш-о- --------------- Летото е жешко. 0
L-e-oto-----y--h--. L______ y_ ʐ_______ L-e-o-o y- ʐ-e-h-o- ------------------- Lyetoto ye ʐyeshko.
Ljeti sija sunce. В--л-то ---цет- ----. В_ л___ с______ г____ В- л-т- с-н-е-о г-е-. --------------------- Во лето сонцето грее. 0
Vo---e-o-s-n-zyeto-g-r--y-. V_ l____ s________ g_______ V- l-e-o s-n-z-e-o g-r-e-e- --------------------------- Vo lyeto sontzyeto guryeye.
Ljeti rado idemo šetati. В--л--- --име-с-----о--с--во-д- -ета-е. В_ л___ о____ с_ з__________ д_ ш______ В- л-т- о-и-е с- з-д-в-с-т-о д- ш-т-м-. --------------------------------------- Во лето одиме со задовослтво да шетаме. 0
V- lyeto-odi-y- -o-z-do-oslt-o----shy-ta---. V_ l____ o_____ s_ z__________ d_ s_________ V- l-e-o o-i-y- s- z-d-v-s-t-o d- s-y-t-m-e- -------------------------------------------- Vo lyeto odimye so zadovosltvo da shyetamye.
Zima je hladna. З---т- - сту-ен-. З_____ е с_______ З-м-т- е с-у-е-а- ----------------- Зимата е студена. 0
Zi-ata-ye s--ody-n-. Z_____ y_ s_________ Z-m-t- y- s-o-d-e-a- -------------------- Zimata ye stoodyena.
Zimi pada snijeg ili kiša. В- з--- -нежи--ли --не. В_ з___ с____ и__ в____ В- з-м- с-е-и и-и в-н-. ----------------------- Во зима снежи или врне. 0
V---i-- sny--i --i ----e. V_ z___ s_____ i__ v_____ V- z-m- s-y-ʐ- i-i v-n-e- ------------------------- Vo zima snyeʐi ili vrnye.
Zimi rado ostajemo kod kuće. В- з-м-та-ос-ануваме-со-з--ово---во---м-. В_ з_____ о_________ с_ з__________ д____ В- з-м-т- о-т-н-в-м- с- з-д-в-с-т-о д-м-. ----------------------------------------- Во зимата остануваме со задовослтво дома. 0
V- zi-a-a--s-ano-v-mye-s-------o--tvo--om-. V_ z_____ o___________ s_ z__________ d____ V- z-m-t- o-t-n-o-a-y- s- z-d-v-s-t-o d-m-. ------------------------------------------- Vo zimata ostanoovamye so zadovosltvo doma.
Hladno je. Ст--ен- -. С______ е_ С-у-е-о е- ---------- Студено е. 0
S---dy--- -e. S________ y__ S-o-d-e-o y-. ------------- Stoodyeno ye.
Pada kiša. Вр-е д---. В___ д____ В-н- д-ж-. ---------- Врне дожд. 0
Vrny- do--. V____ d____ V-n-e d-ʐ-. ----------- Vrnye doʐd.
Vjetrovito je. В-т---ит- е. В________ е_ В-т-о-и-о е- ------------ Ветровито е. 0
V--t--vi-- --. V_________ y__ V-e-r-v-t- y-. -------------- Vyetrovito ye.
Toplo je. Т-п-о--. Т____ е_ Т-п-о е- -------- Топло е. 0
Toplo---. T____ y__ T-p-o y-. --------- Toplo ye.
Sunčano je. С--ч--о-е. С______ е_ С-н-е-о е- ---------- Сончево е. 0
So-----v- y-. S________ y__ S-n-h-e-o y-. ------------- Sonchyevo ye.
Vedro je. Ведро--. В____ е_ В-д-о е- -------- Ведро е. 0
V--dro--e. V_____ y__ V-e-r- y-. ---------- Vyedro ye.
Kakvo je vrijeme danas? К-к-- - -ре-ето -енес? К____ е в______ д_____ К-к-о е в-е-е-о д-н-с- ---------------------- Какво е времето денес? 0
Kak---ye v-y--yeto --e---s? K____ y_ v________ d_______ K-k-o y- v-y-m-e-o d-e-y-s- --------------------------- Kakvo ye vryemyeto dyenyes?
Danas je hladno. Ден-- - --уд---. Д____ е с_______ Д-н-с е с-у-е-о- ---------------- Денес е студено. 0
Dye-ye--y- s-------o. D______ y_ s_________ D-e-y-s y- s-o-d-e-o- --------------------- Dyenyes ye stoodyeno.
Danas je toplo. Д-н-----т-пл-. Д____ е т_____ Д-н-с е т-п-о- -------------- Денес е топло. 0
Dye--es ye to---. D______ y_ t_____ D-e-y-s y- t-p-o- ----------------- Dyenyes ye toplo.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + makedonski (1-100) MP3 makedonski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...