Knjiga fraza

bs U školi   »   th ที่โรงเรียน

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [สี่]

sèe

ที่โรงเรียน

[têe-rong-rian]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
Gdje smo mi? เ-าอ-ู-ที่-หน? เ_________ เ-า-ย-่-ี-ไ-น- -------------- เราอยู่ที่ไหน? 0
ra--a--yô---ê--nǎi r________________ r-o-a---o-o-t-̂---a-i --------------------- rao-à-yôo-têe-nǎi
Mi smo u školi. เรา-ย-่-ี่--งเร-ยน เ____________ เ-า-ย-่-ี-โ-ง-ร-ย- ------------------ เราอยู่ที่โรงเรียน 0
r-o--̀---̂o-tê--r--g-r-an r______________________ r-o-a---o-o-t-̂---o-g-r-a- -------------------------- rao-à-yôo-têe-rong-rian
Imamo nastavu. เ-า----งเ-ี--------อ เ______________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-น-ง-ื- -------------------- เรากำลังเรียนหนังสือ 0
r-o--a--la-g-rian-----g--ěu r_________________________ r-o-g-m-l-n---i-n-n-̌-g-s-̌- ---------------------------- rao-gam-lang-rian-nǎng-sěu
Ovo su učenici. นั่นค--------ยน นั่_________ น-่-ค-อ-ั-เ-ี-น --------------- นั่นคือนักเรียน 0
na-----u-n-́-----n n_______________ n-̂---e---a-k-r-a- ------------------ nân-keu-nák-rian
Ovo je učiteljica. นั--ค-อ-ุณ--ู นั่_______ น-่-ค-อ-ุ-ค-ู ------------- นั่นคือคุณครู 0
nân-k-u----n-kr-o n________________ n-̂---e---o-n-k-o- ------------------ nân-keu-koon-kroo
Ovo je razred. นั่---อ--้-----น นั่_________ น-่-ค-อ-ั-น-ร-ย- ---------------- นั่นคือชั้นเรียน 0
n-----eu-chán----n n________________ n-̂---e---h-́---i-n ------------------- nân-keu-chán-rian
Šta radimo? เร-ก--ังทำอ--รอย--? เ_____________ เ-า-ำ-ั-ท-อ-ไ-อ-ู-? ------------------- เรากำลังทำอะไรอยู่? 0
rao-ga----n---a--a--ra------ôo r___________________________ r-o-g-m-l-n---a---̀-r-i-a---o-o ------------------------------- rao-gam-lang-tam-à-rai-à-yôo
Učimo. เ---ำล--เ--ย---ังสือ เ______________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-น-ง-ื- -------------------- เรากำลังเรียนหนังสือ 0
r-o---m-l------an--ǎ----ěu r_________________________ r-o-g-m-l-n---i-n-n-̌-g-s-̌- ---------------------------- rao-gam-lang-rian-nǎng-sěu
Učimo jezik. เร----ั--รี--ภา-า เ_____________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-า-า ----------------- เรากำลังเรียนภาษา 0
rao-ga-----g-ria--pa-sǎ r______________________ r-o-g-m-l-n---i-n-p---a- ------------------------ rao-gam-lang-rian-pa-sǎ
Učim engleski. ผ-♂ / ----น♀-เร--น-า--อัง-ฤษ ผ__ / ดิ___ เ____________ ผ-♂ / ด-ฉ-น- เ-ี-น-า-า-ั-ก-ษ ---------------------------- ผม♂ / ดิฉัน♀ เรียนภาษาอังกฤษ 0
po---------a-n-ri----a-sǎ--n--gr--t p______________________________ p-̌---i---h-̌---i-n-p---a---n---r-̀- ------------------------------------ pǒm-dì-chǎn-rian-pa-sǎ-ang-grìt
Učiš španski. ค--เ-------า--ปน คุ_____________ ค-ณ-ร-ย-ภ-ษ-ส-ป- ---------------- คุณเรียนภาษาสเปน 0
k-on--ian-p--s-̀--b--yn k_____________________ k-o---i-n-p---a-t-b-a-n ----------------------- koon-rian-pa-sàt-bhayn
On uči njemački. เขา-รียนภาษ--ยอร-ัน เ________________ เ-า-ร-ย-ภ-ษ-เ-อ-ม-น ------------------- เขาเรียนภาษาเยอรมัน 0
kǎo----n-----ǎ-----n---n k______________________ k-̌---i-n-p---a---u-̶---a- -------------------------- kǎo-rian-pa-sǎ-yur̶n-man
Učimo francuski. เ-า-ร--น-าษาฝร--งเศส เ________________ เ-า-ร-ย-ภ-ษ-ฝ-ั-ง-ศ- -------------------- เราเรียนภาษาฝรั่งเศส 0
ra--r--n--a--a--fà-ra-ng---̀yt r__________________________ r-o-r-a---a-s-̌-f-̀-r-̂-g-s-̀-t ------------------------------- rao-rian-pa-sǎ-fà-râng-sàyt
Učite italijanski. พวก-----ก-นเรี----ษ-อิต--ล--น พ_______________________ พ-ก-ุ-ท-ก-น-ร-ย-ภ-ษ-อ-ต-เ-ี-น ----------------------------- พวกคุณทุกคนเรียนภาษาอิตาเลียน 0
p---k--oon-to--k---n--i-n----sǎ----dh----an p_______________________________________ p-̂-k-k-o---o-o---o---i-n-p---a---̀-d-a-l-a- -------------------------------------------- pûak-koon-tóok-kon-rian-pa-sǎ-ì-dha-lian
Oni uče ruski. พวก-ข--ร-ยน-า-ารัสเ-ีย พ__________________ พ-ก-ข-เ-ี-น-า-า-ั-เ-ี- ---------------------- พวกเขาเรียนภาษารัสเซีย 0
pû-k-ka---r-an----sa--rát-s-a p__________________________ p-̂-k-k-̌---i-n-p---a---a-t-s-a ------------------------------- pûak-kǎo-rian-pa-sǎ-rát-sia
Učiti jezike je interesantno. ก--เรี--ภ---น------ส-ใจ ก__________________ ก-ร-ร-ย-ภ-ษ-น-้-น-า-น-จ ----------------------- การเรียนภาษานั้นน่าสนใจ 0
g-n----------a---a-n-nâ--o----ai g____________________________ g-n-r-a---a-s-̌-n-́---a---o-n-j-i --------------------------------- gan-rian-pa-sǎ-nán-nâ-sǒn-jai
Želimo razumjeti ljude. เ---้--ก-รที-จ-เข-า-จคนอื-- ๆ เ____________________ ๆ เ-า-้-ง-า-ท-่-ะ-ข-า-จ-น-ื-น ๆ ----------------------------- เราต้องการที่จะเข้าใจคนอื่น ๆ 0
rao-d-a-w---g-n-t-̂e---̀-ka-o-ja------è-n--̀un r________________________________________ r-o-d-a-w-g-g-n-t-̂---a---a-o-j-i-k-n-e-u---̀-n ----------------------------------------------- rao-dhâwng-gan-têe-jà-kâo-jai-kon-èun-èun
Želimo razgovarati sa ljudima. เ--อ--กจะพูด----นอื-น-ๆ เ________________ ๆ เ-า-ย-ก-ะ-ู-ก-บ-น-ื-น ๆ ----------------------- เราอยากจะพูดกับคนอื่น ๆ 0
r---à-y----jà-p--ot-ga-p--on-e-un-e--n r________________________________ r-o-a---a-k-j-̀-p-̂-t-g-̀---o---̀-n-e-u- ---------------------------------------- rao-à-yâk-jà-pôot-gàp-kon-èun-èun

Dan maternjeg jezika

Volite li svoj maternji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. februara. To je Međunarodni dan maternjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici takođe spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i unapređivati. 21. februara se slavi jezička raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovini prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom. Stoga je maternji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. februara treba на све ово да mislimo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Takođerbi trebali razmisliti šta mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem maternjem jeziku, naravno!
Da li ste to znali?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 miliona ljudi bosanski je maternji jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezički fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopšte poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.