Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   kk Жыл мезгілі және ауа-райы

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [он алты]

16 [on altı]

Жыл мезгілі және ауа-райы

[Jıl mezgili jäne awa-rayı]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ovo su godišnja doba: Мы--у---л-----і--ері: М____ ж__ м__________ М-н-у ж-л м-з-і-д-р-: --------------------- Мынау жыл мезгілдері: 0
M-na- -ıl--e--i-deri: M____ j__ m__________ M-n-w j-l m-z-i-d-r-: --------------------- Mınaw jıl mezgilderi:
Proljeće, ljeto, к--т-----аз, к______ ж___ к-к-е-, ж-з- ------------ көктем, жаз, 0
k-kt-m,---z, k______ j___ k-k-e-, j-z- ------------ köktem, jaz,
jesen i zima. кү- -ән--қ-с. к__ ж___ қ___ к-з ж-н- қ-с- ------------- күз және қыс. 0
k-- -ä-e q--. k__ j___ q___ k-z j-n- q-s- ------------- küz jäne qıs.
Ljeto je vruće. Жа- -с--қ. Ж__ ы_____ Ж-з ы-т-қ- ---------- Жаз ыстық. 0
Jaz-ı---q. J__ ı_____ J-z ı-t-q- ---------- Jaz ıstıq.
Ljeti sija sunce. Жа--а -ү- ----ырап--ұр-д-. Ж____ к__ ж_______ т______ Ж-з-а к-н ж-р-ы-а- т-р-д-. -------------------------- Жазда күн жарқырап тұрады. 0
Ja-da-k-- -----r------adı. J____ k__ j_______ t______ J-z-a k-n j-r-ı-a- t-r-d-. -------------------------- Jazda kün jarqırap turadı.
Ljeti rado idemo šetati. Ж-з-- б----ер--нде-енд--ұн--амы-. Ж____ б__ с____________ ұ________ Ж-з-а б-з с-р-е-д-г-н-і ұ-а-а-ы-. --------------------------------- Жазда біз серуендегенді ұнатамыз. 0
J-----bi- --r--nd-g-n-- u-ata---. J____ b__ s____________ u________ J-z-a b-z s-r-e-d-g-n-i u-a-a-ı-. --------------------------------- Jazda biz serwendegendi unatamız.
Zima je hladna. Қ-с-суық. Қ__ с____ Қ-с с-ы-. --------- Қыс суық. 0
Qıs s--q. Q__ s____ Q-s s-ı-. --------- Qıs swıq.
Zimi pada snijeg ili kiša. Қыс-а--ар-н--жаң-ы- жауа--. Қ____ қ__ н_ ж_____ ж______ Қ-с-а қ-р н- ж-ң-ы- ж-у-д-. --------------------------- Қыста қар не жаңбыр жауады. 0
Qı--- qa- n- --ñ--- ja-a--. Q____ q__ n_ j_____ j______ Q-s-a q-r n- j-ñ-ı- j-w-d-. --------------------------- Qısta qar ne jañbır jawadı.
Zimi rado ostajemo kod kuće. Қыс----із -йде--ол--н-ы ұ-ата--з. Қ____ б__ ү___ б_______ ұ________ Қ-с-а б-з ү-д- б-л-а-д- ұ-а-а-ы-. --------------------------------- Қыста біз үйде болғанды ұнатамыз. 0
Qıst- --z-ü--- bo--an-ı -natam--. Q____ b__ ü___ b_______ u________ Q-s-a b-z ü-d- b-l-a-d- u-a-a-ı-. --------------------------------- Qısta biz üyde bolğandı unatamız.
Hladno je. К-н-с---. К__ с____ К-н с-ы-. --------- Күн суық. 0
K-n--w--. K__ s____ K-n s-ı-. --------- Kün swıq.
Pada kiša. Жаң--р --уып---р. Ж_____ ж____ т___ Ж-ң-ы- ж-у-п т-р- ----------------- Жаңбыр жауып тұр. 0
J-ñb-- -aw-p----. J_____ j____ t___ J-ñ-ı- j-w-p t-r- ----------------- Jañbır jawıp tur.
Vjetrovito je. Ж-- -о-ы--т-р. Ж__ с____ т___ Ж-л с-ғ-п т-р- -------------- Жел соғып тұр. 0
Je----ğ---t--. J__ s____ t___ J-l s-ğ-p t-r- -------------- Jel soğıp tur.
Toplo je. К-н--ыл-. К__ ж____ К-н ж-л-. --------- Күн жылы. 0
Kün j---. K__ j____ K-n j-l-. --------- Kün jılı.
Sunčano je. К-- -ығы--тұ-. К__ ш____ т___ К-н ш-ғ-п т-р- -------------- Күн шығып тұр. 0
K---şı----t--. K__ ş____ t___ K-n ş-ğ-p t-r- -------------- Kün şığıp tur.
Vedro je. Кү- -ш-қ. К__ а____ К-н а-ы-. --------- Күн ашық. 0
K---aş-q. K__ a____ K-n a-ı-. --------- Kün aşıq.
Kakvo je vrijeme danas? Б-гі- ----р-йы-қ----й? Б____ а_______ қ______ Б-г-н а-а-р-й- қ-н-а-? ---------------------- Бүгін ауа-райы қандай? 0
Bügin awa-rayı---n-ay? B____ a_______ q______ B-g-n a-a-r-y- q-n-a-? ---------------------- Bügin awa-rayı qanday?
Danas je hladno. Бү-і- -уық. Б____ с____ Б-г-н с-ы-. ----------- Бүгін суық. 0
Bü--n-s---. B____ s____ B-g-n s-ı-. ----------- Bügin swıq.
Danas je toplo. Б-гін--ы--. Б____ ж____ Б-г-н ж-л-. ----------- Бүгін жылы. 0
B-gi- ---ı. B____ j____ B-g-n j-l-. ----------- Bügin jılı.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...