Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   hu Évszakok és időjárás

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [tizenhat]

Évszakok és időjárás

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski mađarski Igra Više
Ovo su godišnja doba: Ezek-a- -v-z---k: E___ a_ é________ E-e- a- é-s-a-o-: ----------------- Ezek az évszakok: 0
Proljeće, ljeto, t-va-z---yár, t______ n____ t-v-s-, n-á-, ------------- tavasz, nyár, 0
jesen i zima. ő-z és--é-. ő__ é_ t___ ő-z é- t-l- ----------- ősz és tél. 0
Ljeto je vruće. A--yá- --r-ó. A n___ f_____ A n-á- f-r-ó- ------------- A nyár forró. 0
Ljeti sija sunce. N---on s-t a-n-p. N_____ s__ a n___ N-á-o- s-t a n-p- ----------------- Nyáron süt a nap. 0
Ljeti rado idemo šetati. N-áron szeret-n--sé-----. N_____ s________ s_______ N-á-o- s-e-e-ü-k s-t-l-i- ------------------------- Nyáron szeretünk sétálni. 0
Zima je hladna. A-té- hid--. A t__ h_____ A t-l h-d-g- ------------ A tél hideg. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. T-l----a-azik------ a- e---e-i-. T____ h_______ v___ a_ e__ e____ T-l-n h-v-z-k- v-g- a- e-ő e-i-. -------------------------------- Télen havazik, vagy az eső esik. 0
Zimi rado ostajemo kod kuće. T-l----zíve-en -a--dunk o-t-o-. T____ s_______ m_______ o______ T-l-n s-í-e-e- m-r-d-n- o-t-o-. ------------------------------- Télen szívesen maradunk otthon. 0
Hladno je. H--e--v-n. H____ v___ H-d-g v-n- ---------- Hideg van. 0
Pada kiša. E-i- -z e-ő. E___ a_ e___ E-i- a- e-ő- ------------ Esik az eső. 0
Vjetrovito je. Szeles idő-va-. S_____ i__ v___ S-e-e- i-ő v-n- --------------- Szeles idő van. 0
Toplo je. M--e- v-n. M____ v___ M-l-g v-n- ---------- Meleg van. 0
Sunčano je. N-p-s i---va-. N____ i__ v___ N-p-s i-ő v-n- -------------- Napos idő van. 0
Vedro je. D-rü-t--dő--a-. D_____ i__ v___ D-r-l- i-ő v-n- --------------- Derült idő van. 0
Kakvo je vrijeme danas? Mi--en-ma-az i-ő? M_____ m_ a_ i___ M-l-e- m- a- i-ő- ----------------- Milyen ma az idő? 0
Danas je hladno. Ma h-de---an. M_ h____ v___ M- h-d-g v-n- ------------- Ma hideg van. 0
Danas je toplo. Ma-m--eg ---. M_ m____ v___ M- m-l-g v-n- ------------- Ma meleg van. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + mađarski (1-100) MP3 mađarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...