Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   nn Årstider og vêr

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [seksten]

Årstider og vêr

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Ovo su godišnja doba: D-tte -----s---e--: D____ e_ å_________ D-t-e e- å-s-i-e-e- ------------------- Dette er årstidene: 0
Proljeće, ljeto, Vår-n---u-a-e-, V_____ s_______ V-r-n- s-m-r-n- --------------- Våren, sumaren, 0
jesen i zima. h--s-en og --nter--. h______ o_ v________ h-u-t-n o- v-n-e-e-. -------------------- hausten og vinteren. 0
Ljeto je vruće. S--ar-n e----rm. S______ e_ v____ S-m-r-n e- v-r-. ---------------- Sumaren er varm. 0
Ljeti sija sunce. Om-su---e- -k---s--a. O_ s______ s___ s____ O- s-m-r-n s-i- s-l-. --------------------- Om sumaren skin sola. 0
Ljeti rado idemo šetati. Om -u---en--år v- -jer-e-på-tur. O_ s______ g__ v_ g_____ p_ t___ O- s-m-r-n g-r v- g-e-n- p- t-r- -------------------------------- Om sumaren går vi gjerne på tur. 0
Zima je hladna. V-nte----e- k--d. V_______ e_ k____ V-n-e-e- e- k-l-. ----------------- Vinteren er kald. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. O--v-nter---snø- ----- -e--------. O_ v_______ s___ e____ r_____ d___ O- v-n-e-e- s-ø- e-l-r r-g-a- d-t- ---------------------------------- Om vinteren snør eller regnar det. 0
Zimi rado ostajemo kod kuće. V- --k-r-- ve-- h-i---o- -i---r-n. V_ l____ å v___ h____ o_ v________ V- l-k-r å v-r- h-i-e o- v-n-e-e-. ---------------------------------- Vi likar å vere heime om vinteren. 0
Hladno je. De- -r -aldt. D__ e_ k_____ D-t e- k-l-t- ------------- Det er kaldt. 0
Pada kiša. Det--e-nar. D__ r______ D-t r-g-a-. ----------- Det regnar. 0
Vjetrovito je. D------s. D__ b____ D-t b-æ-. --------- Det blæs. 0
Toplo je. D-t ---v-r--. D__ e_ v_____ D-t e- v-r-t- ------------- Det er varmt. 0
Sunčano je. Det e--s--. D__ e_ s___ D-t e- s-l- ----------- Det er sol. 0
Vedro je. De- er -int. D__ e_ f____ D-t e- f-n-. ------------ Det er fint. 0
Kakvo je vrijeme danas? K--l-is-er -êr------a-? K______ e_ v____ i d___ K-r-e-s e- v-r-t i d-g- ----------------------- Korleis er vêret i dag? 0
Danas je hladno. D-- e- ----t-i ---. D__ e_ k____ i d___ D-t e- k-l-t i d-g- ------------------- Det er kaldt i dag. 0
Danas je toplo. De--er-v-r-t----ag. D__ e_ v____ i d___ D-t e- v-r-t i d-g- ------------------- Det er varmt i dag. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...