Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   nn Småprat 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [tjue]

Småprat 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Raskomotite se! S----e---ed! S__ d__ n___ S-å d-g n-d- ------------ Slå deg ned! 0
Osjećajte se kao kod kuće! F-- d-- som h-ime! F__ d__ s__ h_____ F-l d-g s-m h-i-e- ------------------ Føl deg som heime! 0
Šta želite piti? K--------u -a å -r-kk-? K__ v__ d_ h_ å d______ K-a v-l d- h- å d-i-k-? ----------------------- Kva vil du ha å drikke? 0
Volite li muziku? L---r d- -u---k? L____ d_ m______ L-k-r d- m-s-k-? ---------------- Likar du musikk? 0
Ja volim klasičnu muziku. Eg -i--r k-a----- -usik-. E_ l____ k_______ m______ E- l-k-r k-a-s-s- m-s-k-. ------------------------- Eg likar klassisk musikk. 0
Ovdje su moji CD-ovi. H----------n- --n-. H__ e_ C_____ m____ H-r e- C---n- m-n-. ------------------- Her er CD-ane mine. 0
Svirate li neki instrument? Spel-r--u ----i-s-r--en-? S_____ d_ e__ i__________ S-e-a- d- e-t i-s-r-m-n-? ------------------------- Spelar du eit instrument? 0
Ovdje je moja gitara. H-r-e- g--a-e--m--. H__ e_ g______ m___ H-r e- g-t-r-n m-n- ------------------- Her er gitaren min. 0
Pjevate li rado? L-ka- ---å sy--j-? L____ d_ å s______ L-k-r d- å s-n-j-? ------------------ Likar du å syngje? 0
Imate li djece? H-- -u ---n? H__ d_ b____ H-r d- b-r-? ------------ Har du born? 0
Imate li psa? Ha---- -und? H__ d_ h____ H-r d- h-n-? ------------ Har du hund? 0
Imate li mačku? Har -- k-t-? H__ d_ k____ H-r d- k-t-? ------------ Har du katt? 0
Ovdje su moje knjige. He--er -øk-n- mi-e. H__ e_ b_____ m____ H-r e- b-k-n- m-n-. ------------------- Her er bøkene mine. 0
Upravo čitam ovu knjigu. E--l-s--en-e---ka no. E_ l__ d____ b___ n__ E- l-s d-n-e b-k- n-. --------------------- Eg les denne boka no. 0
Šta rado čitate? K-a-l--ar -- --l--e? K__ l____ d_ å l____ K-a l-k-r d- å l-s-? -------------------- Kva likar du å lese? 0
Idete li rado na koncert? L-k-r-du-å -å--- -on-ert? L____ d_ å g_ p_ k_______ L-k-r d- å g- p- k-n-e-t- ------------------------- Likar du å gå på konsert? 0
Idete li rado u pozorište? L-kar d----g---å-tea-er? L____ d_ å g_ p_ t______ L-k-r d- å g- p- t-a-e-? ------------------------ Likar du å gå på teater? 0
Idete li rado u operu? Likar -u--------ope----? L____ d_ å g_ i o_______ L-k-r d- å g- i o-e-a-n- ------------------------ Likar du å gå i operaen? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?