Knjiga fraza

bs U restoranu 1   »   it Al ristorante 1

29 [dvadeset i devet]

U restoranu 1

U restoranu 1

29 [ventinove]

Al ristorante 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Da li je sto slobodan? È -i--ro -uest--t-vo-o? È l_____ q_____ t______ È l-b-r- q-e-t- t-v-l-? ----------------------- È libero questo tavolo? 0
Molim Vas Molim Vas, htio / htjela bih jelovnik. Vo---i -- m-n-,-p-r -avo--. V_____ i_ m____ p__ f______ V-r-e- i- m-n-, p-r f-v-r-. --------------------------- Vorrei il menu, per favore. 0
Šta možete preporučiti? C-e---sa m--p-ò---------d-re? C__ c___ m_ p__ r____________ C-e c-s- m- p-ò r-c-o-a-d-r-? ----------------------------- Che cosa mi può raccomandare? 0
Rado bih pivo. V--rei-un--birra. V_____ u__ b_____ V-r-e- u-a b-r-a- ----------------- Vorrei una birra. 0
Rado bih mineralnu vodu. V-rr----n- mi-e-a--. V_____ u__ m________ V-r-e- u-a m-n-r-l-. -------------------- Vorrei una minerale. 0
Rado bih sok od narandže. Vo-re- -n--------t-. V_____ u____________ V-r-e- u-’-r-n-i-t-. -------------------- Vorrei un’aranciata. 0
Rado bih kafu. Vorre-------ff-. V_____ u_ c_____ V-r-e- u- c-f-è- ---------------- Vorrei un caffè. 0
Rado bih kafu sa mlijekom. Vor-ei -n--a-f--macc---t-. V_____ u_ c____ m_________ V-r-e- u- c-f-è m-c-h-a-o- -------------------------- Vorrei un caffè macchiato. 0
Sa šećerom, molim. C-- -- z-c-h-----p-r--a--re. C__ l_ z________ p__ f______ C-n l- z-c-h-r-, p-r f-v-r-. ---------------------------- Con lo zucchero, per favore. 0
Htio / htjela bih čaj. Vorre- un---. V_____ u_ t__ V-r-e- u- t-. ------------- Vorrei un tè. 0
Htio / htjela bih čaj sa limunom. Vo-r-i--- -- -l-l-m-ne. V_____ u_ t_ a_ l______ V-r-e- u- t- a- l-m-n-. ----------------------- Vorrei un tè al limone. 0
Htio / htjela bih čaj sa mlijekom. V-r-e- -n-t--c---lat--. V_____ u_ t_ c__ l_____ V-r-e- u- t- c-n l-t-e- ----------------------- Vorrei un tè con latte. 0
Imate li cigarete? H- de-le --gar-tte? H_ d____ s_________ H- d-l-e s-g-r-t-e- ------------------- Ha delle sigarette? 0
Imate li pepeljaru? H- un porta--ner-? H_ u_ p___________ H- u- p-r-a-e-e-e- ------------------ Ha un portacenere? 0
Imate li vatre? Ha-da a-ce-d-r-? H_ d_ a_________ H- d- a-c-n-e-e- ---------------- Ha da accendere? 0
Nedostaje mi viljuška. M---a--a-un- f-rc-----. M_ m____ u__ f_________ M- m-n-a u-a f-r-h-t-a- ----------------------- Mi manca una forchetta. 0
Nedostaje mi nož. Mi----ca un -ol-ell-. M_ m____ u_ c________ M- m-n-a u- c-l-e-l-. --------------------- Mi manca un coltello. 0
Nedostaje mi kašika. Mi-m--c---- --cch--i-. M_ m____ u_ c_________ M- m-n-a u- c-c-h-a-o- ---------------------- Mi manca un cucchiaio. 0

Gramatika sprječava laži!

Svaki jezik ima posebna obilježja. Neki jezici posjeduju svojstva koja su jedinstvena u cijelom svijetu. U te jezike spada jezik trio. Trio je indijanski jezik u Južnoj Americi. Govori ga oko 2.000 ljudi u Brazilu i Surinamu. Posebnost jezika trio je gramatika. Jer prisiljava govornika da uvijek govori istinu. Za to je zaslužan takozvani frustrativni nastavak. Taj nastavak se u jeziku trio dodaje glagolima. On ukazuje na stepen istinitosti rečenice. Jednostavan primjer objašnjava kako to tačno funkcionira. Uzmimo za primjer rečenicu Dijete je otišlo u školu. U triu govornik mora staviti određeni nastavak na glagol. Kroz nastavak može reći da li je vidio dijete. Takođe može kazati da li je isto saznao od drugih. Ili pak nastavkom može iskazati da zna da je to laž. Govornik se dakle mora obavezati na ono što kaže. Što znači da mora izraziti istinitost svoje izjave. Na taj način ne može ništa prešutjeti ili uljepšati. Ukoliko govornik ispusti nastavak, smatra ga se lažovom. Službeni jezik u Surinamu je holandski. Prijevodi s nizozemskog na trio su često problematični. Jer je većina jezika puno manje precizna. Jezici govornicima omogućavaju dvosmislenost. Stoga tumači ne paze uvijek da se obavežu na ono što kažu. Komunikacija s govornicima tria je stoga teška. Možda bi frustrativ i u ostalim jezicima bio koristan!? Ne samo u političkom jeziku...
Da li ste to znali?
Makedonski je maternji jezik oko 2 miliona ljudi. Spada u južnoslavenske jezike. Najviše je srodan s bugarskim. Govornici ova dva jezika mogu bez problema razgovarati jedni s drugima. U pisanom obliku ova dva jezika se više međusobno razlikuju. U Makedoniji je oduvijek živjelo puno različitih narodnosti. To se, naravno, odrazilo i na jezik zemlje. Na jezik je utjecalo puno drugih jezika. Susjedna Srbija je tokom dugih godina ostavila posebno snažan pečat na makedonski jezik. Leksički fond sadrži puno pojmova iz ruskog, turskog i engleskog. Jedna tako velika jezička raznolikost ne postoji u puno zemalja. Zato je makedonskom trebalo dugo vremena da ga se prizna kao poseban jezik. I makedonska književnost je iz ovog razloga puno trpjela. U međuvremenu se makedonski etablirao kao standardni jezik. Pa je stoga važan dio makedonskog identiteta.