Knjiga fraza

bs Raditi   »   it Lavorare

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [cinquantacinque]

Lavorare

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Šta ste po zanimanju? Che --v--o---? C__ l_____ f__ C-e l-v-r- f-? -------------- Che lavoro fa? 0
Moj muž je po zanimanju doktor. M-o mari-o-è--e---o. M__ m_____ è m______ M-o m-r-t- è m-d-c-. -------------------- Mio marito è medico. 0
Ja radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. La-or- co-e--n--rmi-r- ---t-----. L_____ c___ i_________ p_________ L-v-r- c-m- i-f-r-i-r- p-r---i-e- --------------------------------- Lavoro come infermiera part-time. 0
Uskoro ćemo dobiti penziju. Pr-s----nd-emo -n-----ione. P_____ a______ i_ p________ P-e-t- a-d-e-o i- p-n-i-n-. --------------------------- Presto andremo in pensione. 0
Ali su porezi visoki. M- -- t--se-s--o-al-e. M_ l_ t____ s___ a____ M- l- t-s-e s-n- a-t-. ---------------------- Ma le tasse sono alte. 0
I zdravstveno osiguranje je visoko. E--’---i----zio-e ---ntr--le mal---i-)-- c---osa. E l______________ (______ l_ m________ è c_______ E l-a-s-c-r-z-o-e (-o-t-o l- m-l-t-i-) è c-s-o-a- ------------------------------------------------- E l’assicurazione (contro le malattie) è costosa. 0
Šta želiš jednom postati? Co---vo--e--- f-r-? C___ v_______ f____ C-s- v-r-e-t- f-r-? ------------------- Cosa vorresti fare? 0
Ja želim postati inženjer. I--vo--ei-di-e-ta----ng-g-e-e. I_ v_____ d________ i_________ I- v-r-e- d-v-n-a-e i-g-g-e-e- ------------------------------ Io vorrei diventare ingegnere. 0
Želim studirati na univerzitetu. I- voglio-s-ud--re-all’u--v--s---. I_ v_____ s_______ a______________ I- v-g-i- s-u-i-r- a-l-u-i-e-s-t-. ---------------------------------- Io voglio studiare all’università. 0
Ja sam pripravnik. I--s-n---ra-------. I_ s___ p__________ I- s-n- p-a-i-a-t-. ------------------- Io sono praticante. 0
Ja ne zarađujem mnogo. N-n guadag-o-----o. N__ g_______ m_____ N-n g-a-a-n- m-l-o- ------------------- Non guadagno molto. 0
Odrađujem pripravnički staž u inostranstvu. Facc---u--t--ocini- --l-estero. F_____ u_ t________ a__________ F-c-i- u- t-r-c-n-o a-l-e-t-r-. ------------------------------- Faccio un tirocinio all’estero. 0
Ovo je moj šef. Qu--t--- -l-mio c-po. Q_____ è i_ m__ c____ Q-e-t- è i- m-o c-p-. --------------------- Questo è il mio capo. 0
Imam drage kolege. Ho -e--co-le-h- gen-i---/-si-p----i. H_ d__ c_______ g______ / s_________ H- d-i c-l-e-h- g-n-i-i / s-m-a-i-i- ------------------------------------ Ho dei colleghi gentili / simpatici. 0
U podne idemo uvijek u kantinu. A---z--gi-r-o a---a-------re--- -e-s-. A m__________ a______ s_____ i_ m_____ A m-z-o-i-r-o a-d-a-o s-m-r- i- m-n-a- -------------------------------------- A mezzogiorno andiamo sempre in mensa. 0
Ja tražim radno mjesto. C-r-o un-(post- --- l-v-ro. C____ u_ (_____ d__ l______ C-r-o u- (-o-t- d-) l-v-r-. --------------------------- Cerco un (posto di) lavoro. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Sono diso-c-p-t- ---un ann-------. S___ d__________ d_ u_ a___ o_____ S-n- d-s-c-u-a-o d- u- a-n- o-m-i- ---------------------------------- Sono disoccupato da un anno ormai. 0
U ovoj zemlji ima puno nezaposlenih. I- --est--pa--- -i-s-----r--p- ---o-----ti. I_ q_____ p____ c_ s___ t_____ d___________ I- q-e-t- p-e-e c- s-n- t-o-p- d-s-c-u-a-i- ------------------------------------------- In questo paese ci sono troppi disoccupati. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog za to leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Naučnici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje lična iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak zavisio od usvajanja maternjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?