Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   ca Les parts del cos

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [cinquanta-vuit]

Les parts del cos

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski katalonski Igra Više
Ja crtam muškarca. D--uixo-----o-e. D______ u_ h____ D-b-i-o u- h-m-. ---------------- Dibuixo un home. 0
Prvo glavu. Pri-er-el-ca-. P_____ e_ c___ P-i-e- e- c-p- -------------- Primer el cap. 0
Muškarac nosi šešir. L’home-p-rta-u- b-rret. L_____ p____ u_ b______ L-h-m- p-r-a u- b-r-e-. ----------------------- L’home porta un barret. 0
Kosa se ne vidi. E---cabe-ls no----veue-. E__ c______ n_ e_ v_____ E-s c-b-l-s n- e- v-u-n- ------------------------ Els cabells no es veuen. 0
Uši se također ne vide. L-s -r--l-s-tampoc ---v---n. L__ o______ t_____ e_ v_____ L-s o-e-l-s t-m-o- e- v-u-n- ---------------------------- Les orelles tampoc es veuen. 0
Leđa se također ne vide. L--sq--na t-m-o--e- -eu. L________ t_____ e_ v___ L-e-q-e-a t-m-o- e- v-u- ------------------------ L’esquena tampoc es veu. 0
Ja crtam oči i usta. Dibu--o---s -l-s---l--b--a. D______ e__ u___ i l_ b____ D-b-i-o e-s u-l- i l- b-c-. --------------------------- Dibuixo els ulls i la boca. 0
Muškarac pleše i smije se. L-home ba--- i ri-. L_____ b____ i r___ L-h-m- b-l-a i r-u- ------------------- L’home balla i riu. 0
Muškarac ima dug nos. L’-o---t--u--nas---a-g. L_____ t_ u_ n__ l_____ L-h-m- t- u- n-s l-a-g- ----------------------- L’home té un nas llarg. 0
On nosi štap u rukama. (---)--or-- u-----t--- l-s ma--. (____ p____ u_ b____ a l__ m____ (-l-) p-r-a u- b-s-ó a l-s m-n-. -------------------------------- (Ell) porta un bastó a les mans. 0
On također nosi šal oko vrata. Ta--é----t- --a------da al voltan- -el c-l-. T____ p____ u__ b______ a_ v______ d__ c____ T-m-é p-r-a u-a b-f-n-a a- v-l-a-t d-l c-l-. -------------------------------------------- També porta una bufanda al voltant del coll. 0
Zima je i hladno je. É----h--ern i--a-f-e-. É_ l_______ i f_ f____ É- l-h-v-r- i f- f-e-. ---------------------- És l’hivern i fa fred. 0
Ruke su snažne. E-s -ra-o---------c----s. E__ b_____ s__ m_________ E-s b-a-o- s-n m-s-u-a-s- ------------------------- Els braços són musculats. 0
Noge su također snažne. L-- --me- -ó--musc---ses. L__ c____ s__ m__________ L-s c-m-s s-n m-s-u-o-e-. ------------------------- Les cames són musculoses. 0
Muškarac je od snijega. L-ho-- -s de--eu. L_____ é_ d_ n___ L-h-m- é- d- n-u- ----------------- L’home és de neu. 0
On ne nosi hlače i kaput. (-l-) n---orta-n- pan----n- -- ab---. (____ n_ p____ n_ p________ n_ a_____ (-l-) n- p-r-a n- p-n-a-o-s n- a-r-c- ------------------------------------- (Ell) no porta ni pantalons ni abric. 0
Ali muškarac se ne smrzava. Pe-- l--ome-no ---f---. P___ l_____ n_ t_ f____ P-r- l-h-m- n- t- f-e-. ----------------------- Però l’home no té fred. 0
On je snjegović. És u--n--ot-d-----. É_ u_ n____ d_ n___ É- u- n-n-t d- n-u- ------------------- És un ninot de neu. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...