Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   no Kroppsdeler

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [femtiåtte]

Kroppsdeler

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Ja crtam muškarca. Jeg te--er-en m--n. J__ t_____ e_ m____ J-g t-g-e- e- m-n-. ------------------- Jeg tegner en mann. 0
Prvo glavu. F---t -ode-. F____ h_____ F-r-t h-d-t- ------------ Først hodet. 0
Muškarac nosi šešir. Mann---h-r-p--seg e- ----. M_____ h__ p_ s__ e_ h____ M-n-e- h-r p- s-g e- h-t-. -------------------------- Mannen har på seg en hatt. 0
Kosa se ne vidi. Ma---er-ikke h-r-t. M__ s__ i___ h_____ M-n s-r i-k- h-r-t- ------------------- Man ser ikke håret. 0
Uši se također ne vide. M---s----k-e-ø---- --l-e-. M__ s__ i___ ø____ h______ M-n s-r i-k- ø-e-e h-l-e-. -------------------------- Man ser ikke ørene heller. 0
Leđa se također ne vide. M---s-r i-ke r--g-------e-. M__ s__ i___ r_____ h______ M-n s-r i-k- r-g-e- h-l-e-. --------------------------- Man ser ikke ryggen heller. 0
Ja crtam oči i usta. Jeg --gne--øyn-ne o- --nn-n. J__ t_____ ø_____ o_ m______ J-g t-g-e- ø-n-n- o- m-n-e-. ---------------------------- Jeg tegner øynene og munnen. 0
Muškarac pleše i smije se. M-n--n-dan-er----le-. M_____ d_____ o_ l___ M-n-e- d-n-e- o- l-r- --------------------- Mannen danser og ler. 0
Muškarac ima dug nos. M-n--- ha- -- la-----se. M_____ h__ e_ l___ n____ M-n-e- h-r e- l-n- n-s-. ------------------------ Mannen har en lang nese. 0
On nosi štap u rukama. Ha---a-----s--k- i-hånd--. H__ h__ e_ s____ i h______ H-n h-r e- s-o-k i h-n-e-. -------------------------- Han har en stokk i hånden. 0
On također nosi šal oko vrata. H-- h-r ---s-t-n e---k--rf--u--------en. H__ h__ d_______ e_ s_____ r____ h______ H-n h-r d-s-u-e- e- s-j-r- r-n-t h-l-e-. ---------------------------------------- Han har dessuten et skjerf rundt halsen. 0
Zima je i hladno je. Det-er v----r og-d-t -r--a-dt. D__ e_ v_____ o_ d__ e_ k_____ D-t e- v-n-e- o- d-t e- k-l-t- ------------------------------ Det er vinter og det er kaldt. 0
Ruke su snažne. Arme----- k-af----. A_____ e_ k________ A-m-n- e- k-a-t-g-. ------------------- Armene er kraftige. 0
Noge su također snažne. Be-------o-s---r-f--g-. B____ e_ o___ k________ B-i-a e- o-s- k-a-t-g-. ----------------------- Beina er også kraftige. 0
Muškarac je od snijega. Man--n-e----g-t-a- snø. M_____ e_ l____ a_ s___ M-n-e- e- l-g-t a- s-ø- ----------------------- Mannen er laget av snø. 0
On ne nosi hlače i kaput. Han-h-r-i--en buk-e -å---- og ing-n-k-p-. H__ h__ i____ b____ p_ s__ o_ i____ k____ H-n h-r i-g-n b-k-e p- s-g o- i-g-n k-p-. ----------------------------------------- Han har ingen bukse på seg og ingen kåpe. 0
Ali muškarac se ne smrzava. M-- -annen -r-s-r --ke. M__ m_____ f_____ i____ M-n m-n-e- f-y-e- i-k-. ----------------------- Men mannen fryser ikke. 0
On je snjegović. Det ---e--snø----. D__ e_ e_ s_______ D-t e- e- s-ø-a-n- ------------------ Det er en snømann. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...