Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   no Kroppsdeler

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [femtiåtte]

Kroppsdeler

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Ja crtam muškarca. J-- tegner ----an-. Jeg tegner en mann. J-g t-g-e- e- m-n-. ------------------- Jeg tegner en mann. 0
Prvo glavu. F--s- --det. Først hodet. F-r-t h-d-t- ------------ Først hodet. 0
Muškarac nosi šešir. Man-e----r-p--se- -n ----. Mannen har på seg en hatt. M-n-e- h-r p- s-g e- h-t-. -------------------------- Mannen har på seg en hatt. 0
Kosa se ne vidi. M---s-r i--e-h----. Man ser ikke håret. M-n s-r i-k- h-r-t- ------------------- Man ser ikke håret. 0
Uši se također ne vide. M------ ik-- -re-e he---r. Man ser ikke ørene heller. M-n s-r i-k- ø-e-e h-l-e-. -------------------------- Man ser ikke ørene heller. 0
Leđa se također ne vide. Man --r--k-- ----en -elle-. Man ser ikke ryggen heller. M-n s-r i-k- r-g-e- h-l-e-. --------------------------- Man ser ikke ryggen heller. 0
Ja crtam oči i usta. Jeg t--ner--yn-ne og--u-n--. Jeg tegner øynene og munnen. J-g t-g-e- ø-n-n- o- m-n-e-. ---------------------------- Jeg tegner øynene og munnen. 0
Muškarac pleše i smije se. M-n--n -a-s-- og-le-. Mannen danser og ler. M-n-e- d-n-e- o- l-r- --------------------- Mannen danser og ler. 0
Muškarac ima dug nos. Ma----------- ------ese. Mannen har en lang nese. M-n-e- h-r e- l-n- n-s-. ------------------------ Mannen har en lang nese. 0
On nosi štap u rukama. Ha- h----n --o-k----å--en. Han har en stokk i hånden. H-n h-r e- s-o-k i h-n-e-. -------------------------- Han har en stokk i hånden. 0
On također nosi šal oko vrata. H-n --- ------en -t s---rf r---t halse-. Han har dessuten et skjerf rundt halsen. H-n h-r d-s-u-e- e- s-j-r- r-n-t h-l-e-. ---------------------------------------- Han har dessuten et skjerf rundt halsen. 0
Zima je i hladno je. D-- er----t-- og-d-- -- kal-t. Det er vinter og det er kaldt. D-t e- v-n-e- o- d-t e- k-l-t- ------------------------------ Det er vinter og det er kaldt. 0
Ruke su snažne. A-m----e- --af--ge. Armene er kraftige. A-m-n- e- k-a-t-g-. ------------------- Armene er kraftige. 0
Noge su također snažne. B--n--er -gså--raft--e. Beina er også kraftige. B-i-a e- o-s- k-a-t-g-. ----------------------- Beina er også kraftige. 0
Muškarac je od snijega. M------er--a-e- -v -nø. Mannen er laget av snø. M-n-e- e- l-g-t a- s-ø- ----------------------- Mannen er laget av snø. 0
On ne nosi hlače i kaput. H-n har-i-----bu-s--p----- -g-i---n----e. Han har ingen bukse på seg og ingen kåpe. H-n h-r i-g-n b-k-e p- s-g o- i-g-n k-p-. ----------------------------------------- Han har ingen bukse på seg og ingen kåpe. 0
Ali muškarac se ne smrzava. M----a-n-n-f--se--i-ke. Men mannen fryser ikke. M-n m-n-e- f-y-e- i-k-. ----------------------- Men mannen fryser ikke. 0
On je snjegović. D-- -r-en-sn-m--n. Det er en snømann. D-t e- e- s-ø-a-n- ------------------ Det er en snømann. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...