Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   be Часткі цела

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [пяцьдзесят восем]

58 [pyats’dzesyat vosem]

Часткі цела

Chastkі tsela

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ja crtam muškarca. Я ма-ю- -ужч-ну. Я м____ м_______ Я м-л-ю м-ж-ы-у- ---------------- Я малюю мужчыну. 0
Ya-ma----u--u--c-y-u. Y_ m______ m_________ Y- m-l-u-u m-z-c-y-u- --------------------- Ya malyuyu muzhchynu.
Prvo glavu. Спач--ку ----в-. С_______ г______ С-а-а-к- г-л-в-. ---------------- Спачатку галаву. 0
S-achatku -al--u. S________ g______ S-a-h-t-u g-l-v-. ----------------- Spachatku galavu.
Muškarac nosi šešir. У --ж-ы-ы-н---ала-е--ап----. У м______ н_ г_____ к_______ У м-ж-ы-ы н- г-л-в- к-п-л-ш- ---------------------------- У мужчыны на галаве капялюш. 0
U-mu-h----y ---ga-av- ka-ya---s-. U m________ n_ g_____ k__________ U m-z-c-y-y n- g-l-v- k-p-a-y-s-. --------------------------------- U muzhchyny na galave kapyalyush.
Kosa se ne vidi. Ва---о- -------а. В______ н_ б_____ В-л-с-ў н- б-ч-а- ----------------- Валасоў не бачна. 0
V----ou n- bachna. V______ n_ b______ V-l-s-u n- b-c-n-. ------------------ Valasou ne bachna.
Uši se također ne vide. В-----так-а-а не--ач--. В____ т______ н_ б_____ В-ш-й т-к-а-а н- б-ч-а- ----------------------- Вушэй таксама не бачна. 0
Vu-hey -a--a-- -e --chn-. V_____ t______ n_ b______ V-s-e- t-k-a-a n- b-c-n-. ------------------------- Vushey taksama ne bachna.
Leđa se također ne vide. Сп--у -акс-ма--- б--на. С____ т______ н_ б_____ С-і-у т-к-а-а н- б-ч-а- ----------------------- Спіну таксама не бачна. 0
S--n- -ak-ama ne b-chna. S____ t______ n_ b______ S-і-u t-k-a-a n- b-c-n-. ------------------------ Spіnu taksama ne bachna.
Ja crtam oči i usta. Я ----ю---ч- і----. Я м____ в___ і р___ Я м-л-ю в-ч- і р-т- ------------------- Я малюю вочы і рот. 0
Ya-mal-uyu-voc-- і--o-. Y_ m______ v____ і r___ Y- m-l-u-u v-c-y і r-t- ----------------------- Ya malyuyu vochy і rot.
Muškarac pleše i smije se. Мужч----т---уе --с-яецца. М______ т_____ і с_______ М-ж-ы-а т-н-у- і с-я-ц-а- ------------------------- Мужчына танцуе і смяецца. 0
M-z--h--a --n--ue --sm--ye-st--. M________ t______ і s___________ M-z-c-y-a t-n-s-e і s-y-y-t-t-a- -------------------------------- Muzhchyna tantsue і smyayetstsa.
Muškarac ima dug nos. У му-чы-------- -ос. У м______ д____ н___ У м-ж-ы-ы д-ў-і н-с- -------------------- У мужчыны доўгі нос. 0
U---z--hyny --ug- no-. U m________ d____ n___ U m-z-c-y-y d-u-і n-s- ---------------------- U muzhchyny dougі nos.
On nosi štap u rukama. Ён ня-е ў-рука- п-л-у. Ё_ н___ ў р____ п_____ Ё- н-с- ў р-к-х п-л-у- ---------------------- Ён нясе ў руках палку. 0
En n-as- - r--a---pa---. E_ n____ u r_____ p_____ E- n-a-e u r-k-k- p-l-u- ------------------------ En nyase u rukakh palku.
On također nosi šal oko vrata. У-я-- па---аны -алі- ---о--шыі. У я__ п_______ ш____ в____ ш___ У я-о п-в-з-н- ш-л-к в-к-л ш-і- ------------------------------- У яго павязаны шалік вакол шыі. 0
U-yago p--y-zany -hal-k-va--- -h--. U y___ p________ s_____ v____ s____ U y-g- p-v-a-a-y s-a-і- v-k-l s-y-. ----------------------------------- U yago pavyazany shalіk vakol shyі.
Zima je i hladno je. Ця-е--зі-а-і -о-а---. Ц____ з___ і х_______ Ц-п-р з-м- і х-л-д-а- --------------------- Цяпер зіма і холадна. 0
Tsy--er--і---і -h--ad--. T______ z___ і k________ T-y-p-r z-m- і k-o-a-n-. ------------------------ Tsyaper zіma і kholadna.
Ruke su snažne. Р--і--о-ныя. Р___ м______ Р-к- м-ц-ы-. ------------ Рукі моцныя. 0
Ru-і---t---ya. R___ m________ R-k- m-t-n-y-. -------------- Rukі motsnyya.
Noge su također snažne. Н-----а-сам--моц---. Н___ т______ м______ Н-г- т-к-а-а м-ц-ы-. -------------------- Ногі таксама моцныя. 0
N----ta-s-----o--nyya. N___ t______ m________ N-g- t-k-a-a m-t-n-y-. ---------------------- Nogі taksama motsnyya.
Muškarac je od snijega. М--ч--- са-с-ег-. М______ с_ с_____ М-ж-ы-а с- с-е-у- ----------------- Мужчына са снегу. 0
M--h----a--- -n--u. M________ s_ s_____ M-z-c-y-a s- s-e-u- ------------------- Muzhchyna sa snegu.
On ne nosi hlače i kaput. Ё--н-----------ано- ---а----. Ё_ н_ н_____ ш_____ і п______ Ё- н- н-с-ц- ш-а-о- і п-л-т-. ----------------------------- Ён не носіць штаноў і паліто. 0
E- -----sі-s- --t-nou і pal-t-. E_ n_ n______ s______ і p______ E- n- n-s-t-’ s-t-n-u і p-l-t-. ------------------------------- En ne nosіts’ shtanou і palіto.
Ali muškarac se ne smrzava. Але -у-ч--- -- зам-рзае. А__ м______ н_ з________ А-е м-ж-ы-а н- з-м-р-а-. ------------------------ Але мужчына не замярзае. 0
Al---uzhch--a n- --my--z-e. A__ m________ n_ z_________ A-e m-z-c-y-a n- z-m-a-z-e- --------------------------- Ale muzhchyna ne zamyarzae.
On je snjegović. Ён-– -н-га-і-. Ё_ – с________ Ё- – с-е-а-і-. -------------- Ён – снегавік. 0
En – -n--av-k. E_ – s________ E- – s-e-a-і-. -------------- En – snegavіk.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...