Zbirka izraza

hr Osobe   »   mk Лица

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [еден]

1 [eden]

Лица

[Lica]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
ja j-с j__ j-с --- jас 0
j-s j__ j-s --- jas
ja i ti jас и-ти j__ и т_ j-с и т- -------- jас и ти 0
j-s - ti j__ i t_ j-s i t- -------- jas i ti
nas dvoje ни-------ата н__ д_______ н-е д-а-ц-т- ------------ ние двајцата 0
ni-e-d--ј-z-ta n___ d________ n-y- d-a-t-a-a -------------- niye dvaјtzata
on тој т__ т-ј --- тој 0
toј t__ t-ј --- toј
on i ona то--- т-а т__ и т__ т-ј и т-а --------- тој и таа 0
to--i -aa t__ i t__ t-ј i t-a --------- toј i taa
njih dvoje ти- два--а-а т__ д_______ т-е д-а-ц-т- ------------ тие двајцата 0
t-y--dv-јtza-a t___ d________ t-y- d-a-t-a-a -------------- tiye dvaјtzata
muškarac м-ж м__ м-ж --- маж 0
m-ʐ m__ m-ʐ --- maʐ
žena ж--а ж___ ж-н- ---- жена 0
ʐ--na ʐ____ ʐ-e-a ----- ʐyena
dijete дете д___ д-т- ---- дете 0
dyet-e d_____ d-e-y- ------ dyetye
jedna obitelj е-н- фам-ли-а е___ ф_______ е-н- ф-м-л-ј- ------------- една фамилија 0
ye-n- -am-liјa y____ f_______ y-d-a f-m-l-ј- -------------- yedna familiјa
moja obitelj мо-а-а---м----а м_____ ф_______ м-ј-т- ф-м-л-ј- --------------- мојата фамилија 0
mo-a-a --mi-iјa m_____ f_______ m-ј-t- f-m-l-ј- --------------- moјata familiјa
Moja obitelj je ovdje. Мојат---амил--а-е -вд-. М_____ ф_______ е о____ М-ј-т- ф-м-л-ј- е о-д-. ----------------------- Мојата фамилија е овде. 0
Mo--t-----i-i-- -e--v---. M_____ f_______ y_ o_____ M-ј-t- f-m-l-ј- y- o-d-e- ------------------------- Moјata familiјa ye ovdye.
Ja sam ovdje. Ја--су----де. Ј__ с__ о____ Ј-с с-м о-д-. ------------- Јас сум овде. 0
Јa- so-- ---ye. Ј__ s___ o_____ Ј-s s-o- o-d-e- --------------- Јas soom ovdye.
Ti si ovdje. Ти-----вде. Т_ с_ о____ Т- с- о-д-. ----------- Ти си овде. 0
Ti-s- ov--e. T_ s_ o_____ T- s- o-d-e- ------------ Ti si ovdye.
On je ovdje i ona je ovdje. То--е-овд--- -а- - ов--. Т__ е о___ и т__ е о____ Т-ј е о-д- и т-а е о-д-. ------------------------ Тој е овде и таа е овде. 0
T-ј----o-dye - t-a y- o-d-e. T__ y_ o____ i t__ y_ o_____ T-ј y- o-d-e i t-a y- o-d-e- ---------------------------- Toј ye ovdye i taa ye ovdye.
Mi smo ovdje. Н-е-см----де. Н__ с__ о____ Н-е с-е о-д-. ------------- Ние сме овде. 0
N-y--s-ye-ov--e. N___ s___ o_____ N-y- s-y- o-d-e- ---------------- Niye smye ovdye.
Vi ste ovdje. В-е -те ов--. В__ с__ о____ В-е с-е о-д-. ------------- Вие сте овде. 0
Viy- --ye-ov---. V___ s___ o_____ V-y- s-y- o-d-e- ---------------- Viye stye ovdye.
Oni su svi ovdje. Т-е--ит---е -вде. Т__ с___ с_ о____ Т-е с-т- с- о-д-. ----------------- Тие сите се овде. 0
T-ye--ity--sy- ovd-e. T___ s____ s__ o_____ T-y- s-t-e s-e o-d-e- --------------------- Tiye sitye sye ovdye.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + makedonski (1-100) MP3 makedonski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!