Zbirka izraza

hr Osobe   »   ru Люди

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [один]

1 [odin]

Люди

[Lyudi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ruski igra Više
ja яя я я - я 0
-a y_ y- -- ya
ja i ti я-и--ы я и т_ я и т- ------ я и ты 0
y- i -y y_ i t_ y- i t- ------- ya i ty
nas dvoje мы -б- / -ы-о-е м_ о__ / м_ о__ м- о-а / м- о-е --------------- мы оба / мы обе 0
my --- / -y---e m_ o__ / m_ o__ m- o-a / m- o-e --------------- my oba / my obe
on о- о_ о- -- он 0
-n o_ o- -- on
on i ona он-и--на о_ и о__ о- и о-а -------- он и она 0
o- i -na o_ i o__ o- i o-a -------- on i ona
njih dvoje о-- о-а о__ о__ о-и о-а ------- они оба 0
on- o-a o__ o__ o-i o-a ------- oni oba
muškarac м--ч-на м______ м-ж-и-а ------- мужчина 0
muzh-h--a m________ m-z-c-i-a --------- muzhchina
žena женщи-а ж______ ж-н-и-а ------- женщина 0
z---shch-na z__________ z-e-s-c-i-a ----------- zhenshchina
dijete р-б--ок р______ р-б-н-к ------- ребёнок 0
r--ën-k r______ r-b-n-k ------- rebënok
jedna obitelj семья с____ с-м-я ----- семья 0
s-m-ya s_____ s-m-y- ------ semʹya
moja obitelj м-я -емья м__ с____ м-я с-м-я --------- моя семья 0
mo-- --m-ya m___ s_____ m-y- s-m-y- ----------- moya semʹya
Moja obitelj je ovdje. Мо--семья здесь. М__ с____ з_____ М-я с-м-я з-е-ь- ---------------- Моя семья здесь. 0
Mo-- sem--- -des-. M___ s_____ z_____ M-y- s-m-y- z-e-ʹ- ------------------ Moya semʹya zdesʹ.
Ja sam ovdje. Я-з--с-. Я з_____ Я з-е-ь- -------- Я здесь. 0
Ya --es-. Y_ z_____ Y- z-e-ʹ- --------- Ya zdesʹ.
Ti si ovdje. Ты з--сь. Т_ з_____ Т- з-е-ь- --------- Ты здесь. 0
Ty-zde--. T_ z_____ T- z-e-ʹ- --------- Ty zdesʹ.
On je ovdje i ona je ovdje. О- -д----- о-----е-ь. О_ з____ и о__ з_____ О- з-е-ь и о-а з-е-ь- --------------------- Он здесь и она здесь. 0
O- zd--ʹ-i o-a-z-esʹ. O_ z____ i o__ z_____ O- z-e-ʹ i o-a z-e-ʹ- --------------------- On zdesʹ i ona zdesʹ.
Mi smo ovdje. Мы зд-с-. М_ з_____ М- з-е-ь- --------- Мы здесь. 0
My-z-e-ʹ. M_ z_____ M- z-e-ʹ- --------- My zdesʹ.
Vi ste ovdje. Вы з-е-ь. В_ з_____ В- з-е-ь- --------- Вы здесь. 0
Vy-zdes-. V_ z_____ V- z-e-ʹ- --------- Vy zdesʹ.
Oni su svi ovdje. Они-все-з-есь. О__ в__ з_____ О-и в-е з-е-ь- -------------- Они все здесь. 0
Oni--se zd-sʹ. O__ v__ z_____ O-i v-e z-e-ʹ- -------------- Oni vse zdesʹ.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ruski (1-100) MP3 ruski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!