Zbirka izraza

hr Osobe   »   he ‫אנשים‬

1 [jedan]

Osobe

Osobe

‫1 [אחת]‬

1 [axat]

‫אנשים‬

[anashim]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
ja ‫-נ-‬ ‫____ ‫-נ-‬ ----- ‫אני‬ 0
ani a__ a-i --- ani
ja i ti ‫אני וא- / -‬ ‫___ ו__ / ה_ ‫-נ- ו-ת / ה- ------------- ‫אני ואת / ה‬ 0
ani-we---a--w---t a__ w____________ a-i w-'-t-h-w-'-t ----------------- ani we'atah/we'at
nas dvoje ‫--ינו‬ ‫______ ‫-נ-נ-‬ ------- ‫שנינו‬ 0
s---y-u s______ s-n-y-u ------- shneynu
on ‫--א‬ ‫____ ‫-ו-‬ ----- ‫הוא‬ 0
-u h_ h- -- hu
on i ona ‫-ו----יא‬ ‫___ ו____ ‫-ו- ו-י-‬ ---------- ‫הוא והיא‬ 0
h- w--i h_ w___ h- w-h- ------- hu w'hi
njih dvoje ‫--יה- -----הן‬ ‫_____ / ש_____ ‫-נ-ה- / ש-י-ן- --------------- ‫שניהם / שתיהן‬ 0
shn-y-e-/s-t-yh-n s________________ s-n-y-e-/-h-e-h-n ----------------- shneyhem/shteyhen
muškarac ‫----‬ ‫_____ ‫-א-ש- ------ ‫האיש‬ 0
ha---h h_____ h-'-s- ------ ha'ish
žena ‫---ש-‬ ‫______ ‫-א-ש-‬ ------- ‫האישה‬ 0
h----hah h_______ h-'-s-a- -------- ha'ishah
dijete ‫ה-לד‬ ‫_____ ‫-י-ד- ------ ‫הילד‬ 0
hayeled h______ h-y-l-d ------- hayeled
jedna obitelj ‫--פ--‬ ‫______ ‫-ש-ח-‬ ------- ‫משפחה‬ 0
mi---a-ah m________ m-s-p-x-h --------- mishpaxah
moja obitelj ‫המש--ה---י -----ח--‬ ‫______ ש__ / מ______ ‫-מ-פ-ה ש-י / מ-פ-ת-‬ --------------------- ‫המשפחה שלי / משפחתי‬ 0
ha-i-h-ax-h ----i-mis--a--i h__________ s______________ h-m-s-p-x-h s-e-i-m-s-p-x-i --------------------------- hamishpaxah sheli/mishpaxti
Moja obitelj je ovdje. ‫---פ-ה-ש-- -א-.‬ ‫______ ש__ כ____ ‫-מ-פ-ה ש-י כ-ן-‬ ----------------- ‫המשפחה שלי כאן.‬ 0
ha----p--a- -h--i--a'-. h__________ s____ k____ h-m-s-p-x-h s-e-i k-'-. ----------------------- hamishpaxah sheli ka'n.
Ja sam ovdje. ‫א-י -א-.‬ ‫___ כ____ ‫-נ- כ-ן-‬ ---------- ‫אני כאן.‬ 0
ani-----. a__ k____ a-i k-'-. --------- ani ka'n.
Ti si ovdje. ‫-- /-ה כא--‬ ‫__ / ה כ____ ‫-ת / ה כ-ן-‬ ------------- ‫את / ה כאן.‬ 0
a-a-/at--a'n. a______ k____ a-a-/-t k-'-. ------------- atah/at ka'n.
On je ovdje i ona je ovdje. ‫הוא-כא- ו-יא-כ-ן.‬ ‫___ כ__ ו___ כ____ ‫-ו- כ-ן ו-י- כ-ן-‬ ------------------- ‫הוא כאן והיא כאן.‬ 0
h--k-'n -'---k-'-. h_ k___ w___ k____ h- k-'- w-h- k-'-. ------------------ hu ka'n w'hi ka'n.
Mi smo ovdje. ‫----ו-כא--‬ ‫_____ כ____ ‫-נ-נ- כ-ן-‬ ------------ ‫אנחנו כאן.‬ 0
a-a-n- ---n. a_____ k____ a-a-n- k-'-. ------------ anaxnu ka'n.
Vi ste ovdje. ‫-תם / ן---ן.‬ ‫___ / ן כ____ ‫-ת- / ן כ-ן-‬ -------------- ‫אתם / ן כאן.‬ 0
a----aten --'-. a________ k____ a-e-/-t-n k-'-. --------------- atem/aten ka'n.
Oni su svi ovdje. ‫ה-------כ-ן-‬ ‫__ כ___ כ____ ‫-ם כ-ל- כ-ן-‬ -------------- ‫הם כולם כאן.‬ 0
h---k-lam ka'n. h__ k____ k____ h-m k-l-m k-'-. --------------- hem kulam ka'n.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + hebrejski (1-100) MP3 hebrejski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!