Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   lv Valstis un valodas

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [pieci]

Valstis un valodas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Džon je iz Londona. Džo-s--r -- --n-o--s. D____ i_ n_ L________ D-o-s i- n- L-n-o-a-. --------------------- Džons ir no Londonas. 0
London je u Velikoj Britaniji. London--a-r--a- --el-rit-nijā. L______ a______ L_____________ L-n-o-a a-r-d-s L-e-b-i-ā-i-ā- ------------------------------ Londona atrodas Lielbritānijā. 0
On govori engleski. Vi-š-runā an-------o-ā. V___ r___ a____ v______ V-ņ- r-n- a-g-u v-l-d-. ----------------------- Viņš runā angļu valodā. 0
Marija je iz Madrida. M--i-a-i- n- -ad-i--s. M_____ i_ n_ M________ M-r-j- i- n- M-d-i-e-. ---------------------- Marija ir no Madrides. 0
Madrid je u Španiji. Madr-de a---d-s -p-n-jā. M______ a______ S_______ M-d-i-e a-r-d-s S-ā-i-ā- ------------------------ Madride atrodas Spānijā. 0
Ona govori španski. V--- --n- sp----val--ā. V___ r___ s____ v______ V-ņ- r-n- s-ā-u v-l-d-. ----------------------- Viņa runā spāņu valodā. 0
Peter i Marta su iz Berlina. P-t-ri--u- -arta-ir-n----r---e-. P______ u_ M____ i_ n_ B________ P-t-r-s u- M-r-a i- n- B-r-ī-e-. -------------------------------- Pēteris un Marta ir no Berlīnes. 0
Berlin je u Njemačkoj. Berl----atro-a- --c--ā. B______ a______ V______ B-r-ī-e a-r-d-s V-c-j-. ----------------------- Berlīne atrodas Vācijā. 0
Govorite li oboje njemački? V-i --- -b- -unāj-t v-c--k-? V__ j__ a__ r______ v_______ V-i j-s a-i r-n-j-t v-c-s-i- ---------------------------- Vai jūs abi runājat vāciski? 0
London je glavni grad. London---- g----sp----ta. L______ i_ g_____________ L-n-o-a i- g-l-a-p-l-ē-a- ------------------------- Londona ir galvaspilsēta. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. Mad-i-e-un--er-īne a-- -r g-l-a---lsēt-s. M______ u_ B______ a__ i_ g______________ M-d-i-e u- B-r-ī-e a-ī i- g-l-a-p-l-ē-a-. ----------------------------------------- Madride un Berlīne arī ir galvaspilsētas. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. G-lv-s---s-t-s----l-e--- -n-trokš-aina-. G_____________ i_ l_____ u_ t___________ G-l-a-p-l-ē-a- i- l-e-a- u- t-o-š-a-n-s- ---------------------------------------- Galvaspilsētas ir lielas un trokšņainas. 0
Francuska je u Evropi. F--n-i------od-s -i---ā. F_______ a______ E______ F-a-c-j- a-r-d-s E-r-p-. ------------------------ Francija atrodas Eiropā. 0
Egipat je u Africi. Ēģipt- atrodas Āfr-k-. Ē_____ a______ Ā______ Ē-i-t- a-r-d-s Ā-r-k-. ---------------------- Ēģipte atrodas Āfrikā. 0
Japan je u Aziji. J-pā-a----od-----ijā. J_____ a______ Ā_____ J-p-n- a-r-d-s Ā-i-ā- --------------------- Japāna atrodas Āzijā. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. Ka-ād--at---a---i-me---er---. K_____ a______ Z_____________ K-n-d- a-r-d-s Z-e-e-a-e-i-ā- ----------------------------- Kanāda atrodas Ziemeļamerikā. 0
Panama je u Srednjoj Americi. P-na-a--tr-das--i--s-m-----. P_____ a______ V____________ P-n-m- a-r-d-s V-d-s-m-r-k-. ---------------------------- Panama atrodas Vidusamerikā. 0
Brazil je u Južnoj Americi. B-----ija----o------en--d--er--ā. B________ a______ D______________ B-a-ī-i-a a-r-d-s D-e-v-d-m-r-k-. --------------------------------- Brazīlija atrodas Dienvidamerikā. 0

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!