Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   lv Kārtas skaitļa vārdi

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [sešdesmit viens]

Kārtas skaitļa vārdi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Prvi mjesec je januar. P-r--is---n--is-i- -a-vāris. Pirmais mēnesis ir janvāris. P-r-a-s m-n-s-s i- j-n-ā-i-. ---------------------------- Pirmais mēnesis ir janvāris. 0
Drugi mjesec je februar. Otr-is --nesis i--febr--ris. Otrais mēnesis ir februāris. O-r-i- m-n-s-s i- f-b-u-r-s- ---------------------------- Otrais mēnesis ir februāris. 0
Treći mjesec je mart. T-ešai- -ē-e--s--- m-rts. Trešais mēnesis ir marts. T-e-a-s m-n-s-s i- m-r-s- ------------------------- Trešais mēnesis ir marts. 0
Četvrti mjesec je april. C--u--ai---ē--s-s--r-ap-ī-is. Ceturtais mēnesis ir aprīlis. C-t-r-a-s m-n-s-s i- a-r-l-s- ----------------------------- Ceturtais mēnesis ir aprīlis. 0
Peti mjesec je maj. Pie---is -----i- ir m----. Piektais mēnesis ir maijs. P-e-t-i- m-n-s-s i- m-i-s- -------------------------- Piektais mēnesis ir maijs. 0
Šesti mjesec je juni. Se-t--s -ēn-si- i--jūn-j-. Sestais mēnesis ir jūnijs. S-s-a-s m-n-s-s i- j-n-j-. -------------------------- Sestais mēnesis ir jūnijs. 0
Šest mjeseci je pola godine. Seš----n-š---- ---gad-. Seši mēneši ir pusgads. S-š- m-n-š- i- p-s-a-s- ----------------------- Seši mēneši ir pusgads. 0
Januar, februar, mart, Ja-v-r-s---ebruāri-,--a-ts, Janvāris, februāris, marts, J-n-ā-i-, f-b-u-r-s- m-r-s- --------------------------- Janvāris, februāris, marts, 0
april, maj i juni. apr-li-- mai-- ---jū----. aprīlis, maijs un jūnijs. a-r-l-s- m-i-s u- j-n-j-. ------------------------- aprīlis, maijs un jūnijs. 0
Sedmi mjesec je juli. Se-tīt--s-mēne-is ir---lijs. Septītais mēnesis ir jūlijs. S-p-ī-a-s m-n-s-s i- j-l-j-. ---------------------------- Septītais mēnesis ir jūlijs. 0
Osmi mjesec je avgust. A---ta---mē-e-i--i---ug--t-. Astotais mēnesis ir augusts. A-t-t-i- m-n-s-s i- a-g-s-s- ---------------------------- Astotais mēnesis ir augusts. 0
Deveti mjesec je septembar. D--ī--is-------s -r se--emb-is. Devītais mēnesis ir septembris. D-v-t-i- m-n-s-s i- s-p-e-b-i-. ------------------------------- Devītais mēnesis ir septembris. 0
Deseti mjesec je oktobar. Des--t-i- --ne-i--ir ok-o-r-s. Desmitais mēnesis ir oktobris. D-s-i-a-s m-n-s-s i- o-t-b-i-. ------------------------------ Desmitais mēnesis ir oktobris. 0
Jedanaesti mjesec je novembar. V---p-d-mit-i- m---s-s ir -o-e----s. Vienpadsmitais mēnesis ir novembris. V-e-p-d-m-t-i- m-n-s-s i- n-v-m-r-s- ------------------------------------ Vienpadsmitais mēnesis ir novembris. 0
Dvanaesti mjesec je decembar. Di--ad-----i- -ēne--- -r ----mbr--. Divpadsmitais mēnesis ir decembris. D-v-a-s-i-a-s m-n-s-s i- d-c-m-r-s- ----------------------------------- Divpadsmitais mēnesis ir decembris. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Di--ads--- mē-eš--i---ien----d-. Divpadsmit mēneši ir viens gads. D-v-a-s-i- m-n-š- i- v-e-s g-d-. -------------------------------- Divpadsmit mēneši ir viens gads. 0
Juli, avgust, septembar, J--------ug--ts---eptem--i-, Jūlijs, augusts, septembris, J-l-j-, a-g-s-s- s-p-e-b-i-, ---------------------------- Jūlijs, augusts, septembris, 0
oktobar, novembar i decembar. ok---ris- -ove--r-s--n ----mb--s. oktobris, novembris un decembris. o-t-b-i-, n-v-m-r-s u- d-c-m-r-s- --------------------------------- oktobris, novembris un decembris. 0

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...