Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   ka შეკითხვა – წარსული 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [ოთხმოცდაექვსი]

86 [otkhmotsdaekvsi]

შეკითხვა – წარსული 2

[shek'itkhva – ts'arsuli 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Koju kravatu si nosio? რომ-ლი -ა---უხი გე--თა? რ_____ ჰ_______ გ______ რ-მ-ლ- ჰ-ლ-ტ-ხ- გ-კ-თ-? ----------------------- რომელი ჰალსტუხი გეკეთა? 0
r---l--hal--'-----ge-'e-a? r_____ h_________ g_______ r-m-l- h-l-t-u-h- g-k-e-a- -------------------------- romeli halst'ukhi gek'eta?
Koji auto si kupio / kupila? რ-მე-- მა-ქ--- ---დე? რ_____ მ______ ი_____ რ-მ-ლ- მ-ნ-ა-ა ი-ი-ე- --------------------- რომელი მანქანა იყიდე? 0
r---li m---ana------? r_____ m______ i_____ r-m-l- m-n-a-a i-i-e- --------------------- romeli mankana iqide?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? რ--ე-ი--აზ--- -----წე--? რ_____ გ_____ გ_________ რ-მ-ლ- გ-ზ-თ- გ-მ-ი-ე-ე- ------------------------ რომელი გაზეთი გამოიწერე? 0
r-me-i g--et- --moit--e--? r_____ g_____ g___________ r-m-l- g-z-t- g-m-i-s-e-e- -------------------------- romeli gazeti gamoits'ere?
Koga ste vidjeli? ვ-- -----ხე? ვ__ დ_______ ვ-ნ დ-ი-ა-ე- ------------ ვინ დაინახე? 0
v---da----he? v__ d________ v-n d-i-a-h-? ------------- vin dainakhe?
Koga ste sreli? ვ-ს-შეხვდ-თ? ვ__ შ_______ ვ-ს შ-ხ-დ-თ- ------------ ვის შეხვდით? 0
vi-----khv--t? v__ s_________ v-s s-e-h-d-t- -------------- vis shekhvdit?
Koga ste prepoznali? ვი--იც--ით? ვ__ ი______ ვ-ნ ი-ა-ი-? ----------- ვინ იცანით? 0
v-n it--ni-? v__ i_______ v-n i-s-n-t- ------------ vin itsanit?
Kada ste ustali? რო--ს --ე---? რ____ ა______ რ-დ-ს ა-ე-ი-? ------------- როდის ადექით? 0
ro-is-ad-k-t? r____ a______ r-d-s a-e-i-? ------------- rodis adekit?
Kada ste počeli? რო--- დაიწ-ეთ? რ____ დ_______ რ-დ-ს დ-ი-ყ-თ- -------------- როდის დაიწყეთ? 0
r--i------s---t? r____ d_________ r-d-s d-i-s-q-t- ---------------- rodis daits'qet?
Kada ste prestali? რო-ის-შ--ყვ-ტ-თ? რ____ შ_________ რ-დ-ს შ-წ-ვ-ტ-თ- ---------------- როდის შეწყვიტეთ? 0
rodis sh--s--vit-e-? r____ s_____________ r-d-s s-e-s-q-i-'-t- -------------------- rodis shets'qvit'et?
Zašto ste se probudili? რა-ომ-გ-ი----ე-? რ____ გ_________ რ-ტ-მ გ-ი-ვ-ძ-თ- ---------------- რატომ გაიღვიძეთ? 0
r---o---ai-hv---e-? r_____ g___________ r-t-o- g-i-h-i-z-t- ------------------- rat'om gaighvidzet?
Zašto ste postali učitelj? რატ-მ-გ-ხ--თ ---წ-ვლ----ი? რ____ გ_____ მ____________ რ-ტ-მ გ-ხ-ი- მ-ს-ა-ლ-ბ-ლ-? -------------------------- რატომ გახდით მასწავლებელი? 0
r--'-m---khd-t--as-s'------l-? r_____ g______ m______________ r-t-o- g-k-d-t m-s-s-a-l-b-l-? ------------------------------ rat'om gakhdit masts'avlebeli?
Zašto ste uzeli taksi? რა-ო- -ა--ქ-თ -ა--ში? რ____ ჩ______ ტ______ რ-ტ-მ ჩ-ჯ-ქ-თ ტ-ქ-შ-? --------------------- რატომ ჩაჯექით ტაქსში? 0
ra-'-- -h-je--- t'-k-s-i? r_____ c_______ t________ r-t-o- c-a-e-i- t-a-s-h-? ------------------------- rat'om chajekit t'aksshi?
Odakle ste došli? ს----- -ოხ-ედ--? ს_____ მ________ ს-ი-ა- მ-ხ-ე-ი-? ---------------- საიდან მოხვედით? 0
sa-da------v----? s_____ m_________ s-i-a- m-k-v-d-t- ----------------- saidan mokhvedit?
Gdje ste išli? სა-----ვ--ით? ს__ წ________ ს-დ წ-ხ-ე-ი-? ------------- სად წახვედით? 0
s-- ts--khve-it? s__ t___________ s-d t-'-k-v-d-t- ---------------- sad ts'akhvedit?
Gdje ste bili? სა- ---ვ-თ? ს__ ი______ ს-დ ი-ა-ი-? ----------- სად იყავით? 0
sa- iq-v-t? s__ i______ s-d i-a-i-? ----------- sad iqavit?
Kome si pomogao / pomogla? ვ-ს მ---მ-რე? ვ__ მ________ ვ-ს მ-ე-მ-რ-? ------------- ვის მიეხმარე? 0
v---miekh-a--? v__ m_________ v-s m-e-h-a-e- -------------- vis miekhmare?
Kome si pisao / pisala? ვ---მი----ე? ვ__ მ_______ ვ-ს მ-ს-ე-ე- ------------ ვის მისწერე? 0
vi- -i-ts-ere? v__ m_________ v-s m-s-s-e-e- -------------- vis mists'ere?
Kome si odgovorio / odgovorila? ვ-ს-უპ--უ--? ვ__ უ_______ ვ-ს უ-ა-უ-ე- ------------ ვის უპასუხე? 0
vi-----a--k-e? v__ u_________ v-s u-'-s-k-e- -------------- vis up'asukhe?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...