Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   ka წარსული 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ოთხმოცდასამი]

83 [otkhmotsdasami]

წარსული 3

ts'arsuli 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
telefonirati ტე----ნზ- -არე--ა ტ________ დ______ ტ-ლ-ფ-ნ-ე დ-რ-კ-ა ----------------- ტელეფონზე დარეკვა 0
t'-l-po--- da--k--a t_________ d_______ t-e-e-o-z- d-r-k-v- ------------------- t'eleponze darek'va
Ja sam telefonirao / telefonirala. დ-ვრეკ-. დ_______ დ-ვ-ე-ე- -------- დავრეკე. 0
d---e-'e. d________ d-v-e-'-. --------- davrek'e.
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. ს---ტე-ე-ო--ე-ვლაპ---კ-ბდ-. ს__ ტ________ ვ____________ ს-ლ ტ-ლ-ფ-ნ-ე ვ-ა-ა-ა-ო-დ-. --------------------------- სულ ტელეფონზე ვლაპარაკობდი. 0
su- t'e-ep-nze -lap'-r-k--b-i. s__ t_________ v______________ s-l t-e-e-o-z- v-a-'-r-k-o-d-. ------------------------------ sul t'eleponze vlap'arak'obdi.
pitati შ-კ--ხ-ა შ_______ შ-კ-თ-ვ- -------- შეკითხვა 0
s-ek'----va s__________ s-e-'-t-h-a ----------- shek'itkhva
Ja sam pitao / pitala. ვ-კი---. ვ_______ ვ-კ-თ-ე- -------- ვიკითხე. 0
v-k---khe. v_________ v-k-i-k-e- ---------- vik'itkhe.
Ja sam uvijek pitao / pitala. ს-ლ -კ-თ--ლ-ბდ-. ს__ ვ___________ ს-ლ ვ-ი-ხ-ლ-ბ-ი- ---------------- სულ ვკითხულობდი. 0
su- -k'------o---. s__ v_____________ s-l v-'-t-h-l-b-i- ------------------ sul vk'itkhulobdi.
ispričati თ-რო-ა თ_____ თ-რ-ბ- ------ თხრობა 0
t--r--a t______ t-h-o-a ------- tkhroba
Ja sam ispričao / ispričala. მ-ვყე-ი. მ_______ მ-ვ-ე-ი- -------- მოვყევი. 0
mo-q--i. m_______ m-v-e-i- -------- movqevi.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. ს-- ვ-ვ--ოდი. ს__ ვ________ ს-ლ ვ-ვ-ბ-დ-. ------------- სულ ვყვებოდი. 0
su--vq-e----. s__ v________ s-l v-v-b-d-. ------------- sul vqvebodi.
učiti ს--ვლა ს_____ ს-ა-ლ- ------ სწავლა 0
sts'-v-a s_______ s-s-a-l- -------- sts'avla
Ja sam učio / učila. ვისწავ--. ვ________ ვ-ს-ა-ლ-. --------- ვისწავლე. 0
vist---vle. v__________ v-s-s-a-l-. ----------- vists'avle.
Ja sam učio / učila cijelo veče. მ--ლ-----ა------ავლ--დ-. მ____ ს_____ ვ__________ მ-ე-ი ს-ღ-მ- ვ-წ-ვ-ო-დ-. ------------------------ მთელი საღამო ვსწავლობდი. 0
m---i-sag------s--'-v-o--i. m____ s______ v____________ m-e-i s-g-a-o v-t-'-v-o-d-. --------------------------- mteli saghamo vsts'avlobdi.
raditi მ-შ--ბა მ______ მ-შ-ო-ა ------- მუშაობა 0
mu-h---a m_______ m-s-a-b- -------- mushaoba
Ja sam radio / radila. ვი-უშ---. ვ________ ვ-მ-შ-ვ-. --------- ვიმუშავე. 0
v--u-h--e. v_________ v-m-s-a-e- ---------- vimushave.
Ja sam radio / radila cijeli dan. მთ-ლ- დღ- ვი--შ-ვე. მ____ დ__ ვ________ მ-ე-ი დ-ე ვ-მ-შ-ვ-. ------------------- მთელი დღე ვიმუშავე. 0
mtel- -ghe-vim---ave. m____ d___ v_________ m-e-i d-h- v-m-s-a-e- --------------------- mteli dghe vimushave.
jesti ჭ-მა ჭ___ ჭ-მ- ---- ჭამა 0
c-'ama c_____ c-'-m- ------ ch'ama
Ja sam jeo / jela. ვ---ე. ვ_____ ვ-ა-ე- ------ ვჭამე. 0
v---a-e. v_______ v-h-a-e- -------- vch'ame.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. საჭმელი -ულ -ევ-ამ-. ს______ ს__ შ_______ ს-ჭ-ე-ი ს-ლ შ-ვ-ა-ე- -------------------- საჭმელი სულ შევჭამე. 0
s--h-m--i-s-l --ev---a--. s________ s__ s__________ s-c-'-e-i s-l s-e-c-'-m-. ------------------------- sach'meli sul shevch'ame.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!