Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   ka წარსული 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ოთხმოცდასამი]

83 [otkhmotsdasami]

წარსული 3

ts'arsuli 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
telefonirati ტელ--ო--ე-დ---კვა ტ________ დ______ ტ-ლ-ფ-ნ-ე დ-რ-კ-ა ----------------- ტელეფონზე დარეკვა 0
t'--e-o-ze-dar-k-va t_________ d_______ t-e-e-o-z- d-r-k-v- ------------------- t'eleponze darek'va
Ja sam telefonirao / telefonirala. დ--რე-ე. დ_______ დ-ვ-ე-ე- -------- დავრეკე. 0
da--e-'e. d________ d-v-e-'-. --------- davrek'e.
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. ს-ლ -ელეფონზ- ვ-აპა----ბდ-. ს__ ტ________ ვ____________ ს-ლ ტ-ლ-ფ-ნ-ე ვ-ა-ა-ა-ო-დ-. --------------------------- სულ ტელეფონზე ვლაპარაკობდი. 0
sul t--l-----e---ap---a-'obdi. s__ t_________ v______________ s-l t-e-e-o-z- v-a-'-r-k-o-d-. ------------------------------ sul t'eleponze vlap'arak'obdi.
pitati შ-კით--ა შ_______ შ-კ-თ-ვ- -------- შეკითხვა 0
s----it---a s__________ s-e-'-t-h-a ----------- shek'itkhva
Ja sam pitao / pitala. ვიკ---ე. ვ_______ ვ-კ-თ-ე- -------- ვიკითხე. 0
vik------. v_________ v-k-i-k-e- ---------- vik'itkhe.
Ja sam uvijek pitao / pitala. ს-- -კი--ულობდი. ს__ ვ___________ ს-ლ ვ-ი-ხ-ლ-ბ-ი- ---------------- სულ ვკითხულობდი. 0
sul vk-it-hu-o---. s__ v_____________ s-l v-'-t-h-l-b-i- ------------------ sul vk'itkhulobdi.
ispričati თ-რობა თ_____ თ-რ-ბ- ------ თხრობა 0
t-hr--a t______ t-h-o-a ------- tkhroba
Ja sam ispričao / ispričala. მო-ყ---. მ_______ მ-ვ-ე-ი- -------- მოვყევი. 0
mo--ev-. m_______ m-v-e-i- -------- movqevi.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. ს----ყვ-----. ს__ ვ________ ს-ლ ვ-ვ-ბ-დ-. ------------- სულ ვყვებოდი. 0
s-l--qv---di. s__ v________ s-l v-v-b-d-. ------------- sul vqvebodi.
učiti ს-ავლა ს_____ ს-ა-ლ- ------ სწავლა 0
s-s--v-a s_______ s-s-a-l- -------- sts'avla
Ja sam učio / učila. ვის--ვ--. ვ________ ვ-ს-ა-ლ-. --------- ვისწავლე. 0
vi-t----le. v__________ v-s-s-a-l-. ----------- vists'avle.
Ja sam učio / učila cijelo veče. მ-ე-- ს----- -ს-ავ-ობ--. მ____ ს_____ ვ__________ მ-ე-ი ს-ღ-მ- ვ-წ-ვ-ო-დ-. ------------------------ მთელი საღამო ვსწავლობდი. 0
mte---sag---o v--s'----bd-. m____ s______ v____________ m-e-i s-g-a-o v-t-'-v-o-d-. --------------------------- mteli saghamo vsts'avlobdi.
raditi მ-შაო-ა მ______ მ-შ-ო-ა ------- მუშაობა 0
m-s-aoba m_______ m-s-a-b- -------- mushaoba
Ja sam radio / radila. ვიმ-შა-ე. ვ________ ვ-მ-შ-ვ-. --------- ვიმუშავე. 0
v-mu---ve. v_________ v-m-s-a-e- ---------- vimushave.
Ja sam radio / radila cijeli dan. მთე---დ-ე-ვ--უ--ვე. მ____ დ__ ვ________ მ-ე-ი დ-ე ვ-მ-შ-ვ-. ------------------- მთელი დღე ვიმუშავე. 0
m-e-i dghe -i---h-ve. m____ d___ v_________ m-e-i d-h- v-m-s-a-e- --------------------- mteli dghe vimushave.
jesti ჭა-ა ჭ___ ჭ-მ- ---- ჭამა 0
ch'-ma c_____ c-'-m- ------ ch'ama
Ja sam jeo / jela. ვჭ-მე. ვ_____ ვ-ა-ე- ------ ვჭამე. 0
v-h'--e. v_______ v-h-a-e- -------- vch'ame.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. ს----ლ- ს-ლ შ-ვჭ---. ს______ ს__ შ_______ ს-ჭ-ე-ი ს-ლ შ-ვ-ა-ე- -------------------- საჭმელი სულ შევჭამე. 0
s-ch-m-li-s---s--vch-am-. s________ s__ s__________ s-c-'-e-i s-l s-e-c-'-m-. ------------------------- sach'meli sul shevch'ame.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!