Я-б --вот-а------ся -------ас-----ф--га-.
Я б а______ з______ / з_______ с_________
Я б а-в-т-а з-н-ў-я / з-н-л-с- с-р-і-г-м-
-----------------------------------------
Я б ахвотна заняўся / занялася сёрфінгам. 0 Ya --akhvot-a--anyau-ya---z----l-s-- s----nga-.Y_ b a_______ z________ / z_________ s_________Y- b a-h-o-n- z-n-a-s-a / z-n-a-a-y- s-r-і-g-m------------------------------------------------Ya b akhvotna zanyausya / zanyalasya serfіngam.
Я-б-ахво--а--а-ыра- --п-ны-а--.
Я б а______ п______ / п________
Я б а-в-т-а п-н-р-ў / п-н-р-л-.
-------------------------------
Я б ахвотна паныраў / панырала. 0 Ya -----v--na-p--yr-- - -a----l-.Y_ b a_______ p______ / p________Y- b a-h-o-n- p-n-r-u / p-n-r-l-.---------------------------------Ya b akhvotna panyrau / panyrala.
Я-- ---о-н-------а--я - па--т-л-с--н--во---х-лыж--.
Я б а______ п________ / п_________ н_ в_____ л_____
Я б а-в-т-а п-к-т-ў-я / п-к-т-л-с- н- в-д-ы- л-ж-х-
---------------------------------------------------
Я б ахвотна пакатаўся / пакаталася на водных лыжах. 0 Y- b a-----na -a-------- ----ka-a-a--a -a --d--kh-l---ak-.Y_ b a_______ p_________ / p__________ n_ v______ l_______Y- b a-h-o-n- p-k-t-u-y- / p-k-t-l-s-a n- v-d-y-h l-z-a-h-----------------------------------------------------------Ya b akhvotna pakatausya / pakatalasya na vodnykh lyzhakh.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja bih rado skijao / skijala na vodi.
Я б ахвотна пакатаўся / пакаталася на водных лыжах.
Ya b akhvotna pakatausya / pakatalasya na vodnykh lyzhakh.
Я тол-кі --чатко--ц.
Я т_____ п__________
Я т-л-к- п-ч-т-о-е-.
--------------------
Я толькі пачатковец. 0 Y- --l--- ----at--ve--.Y_ t_____ p____________Y- t-l-k- p-c-a-k-v-t-.-----------------------Ya tol’kі pachatkovets.
У м-------э-н---з-о-е--.
У м___ с______ ў________
У м-н- с-р-д-і ў-р-в-н-.
------------------------
У мяне сярэдні ўзровень. 0 U---an- -y----nі u--oven-.U m____ s_______ u________U m-a-e s-a-e-n- u-r-v-n-.--------------------------U myane syarednі uzroven’.
Я ў --т-м ужо -а----аю-я.
Я ў г____ у__ р__________
Я ў г-т-м у-о р-з-і-а-с-.
-------------------------
Я ў гэтым ужо разбіраюся. 0 Ya - ---ym uzho ---b-------a.Y_ u g____ u___ r____________Y- u g-t-m u-h- r-z-і-a-u-y-.-----------------------------Ya u getym uzho razbіrayusya.
Ці----- у --б--з--абой-лы--?
Ц_ ё___ у ц___ з с____ л____
Ц- ё-ц- у ц-б- з с-б-й л-ж-?
----------------------------
Ці ёсць у цябе з сабой лыжы? 0 Tsі--ost-’-- t--ab----s---y -yzhy?T__ y_____ u t_____ z s____ l_____T-і y-s-s- u t-y-b- z s-b-y l-z-y-----------------------------------Tsі yosts’ u tsyabe z saboy lyzhy?
Ці -сць-----бе з сабой-л-ж-ы-а-ута-?
Ц_ ё___ у ц___ з с____ л____ а______
Ц- ё-ц- у ц-б- з с-б-й л-ж-ы а-у-а-?
------------------------------------
Ці ёсць у цябе з сабой лыжны абутак? 0 T-і-yos--’ - tsy--e-- ---oy-lyzh-y--but--?T__ y_____ u t_____ z s____ l_____ a______T-і y-s-s- u t-y-b- z s-b-y l-z-n- a-u-a-?------------------------------------------Tsі yosts’ u tsyabe z saboy lyzhny abutak?
Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od hiljadu riječi.
To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora.
Slike također mogu brže prenositi emocije.
Stoga se u reklamama koristi jako puno slika.
Slike funkcioniraju drugačije od jezika.
Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito.
To znači da cijela slika ima određeni učinak.
U jeziku je potrebno više riječi.
Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim.
Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik.
S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike.
Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti.
Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik.
Kada se nešto snimi, možemo gledati slike.
Međutim, poruka filma nije konkretna.
Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna.
Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija.
Dobar primjer za to su piktogrami.
Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi.
Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizuelne komunikacije.
Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja.
Na njemu je prikazana prekrižena cigareta.
Slike globalizacijom postaju sve važnije.
Jezik slika se takođe mora naučiti.
On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle.
Pošto naša kultura utječe na razumijevanje slika.
Ono što vidimo zavisi od mnogo različitih čimbenika.
Dakle, neki ljudi ne vide cigaretu, već samo tamne linije.
Da li ste to znali?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika.
Najveća srodnost turskog je s azerbejdžanskim jezikom.
To je maternji ili drugi jezik za više od 80 miliona ljudi.
Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu.
Iseljenici su donijeli turski i u Evropu, Ameriku i Australiju.
I na turski su utjecali drugi jezici.
U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog.
Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika.
Istanbulski dijalekt se pri tome smatra osnovom današnjeg književnog jezika.
Gramatika poznaje ukupno šest padeža.
Karakteristika turskog je takođe aglutinirajuća jezička struktura.
To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima.
Redoslijed tih nastavaka je tačno utvrđen, iako ih može biti mnogo.
Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.