Knjiga fraza

bs Aktivnosti na godišnjem odmoru   »   bg Занимания през отпуската

48 [četrdeset i osam]

Aktivnosti na godišnjem odmoru

Aktivnosti na godišnjem odmoru

48 [четирийсет и осем]

48 [chetiriyset i osem]

Занимания през отпуската

Zanimaniya prez otpuskata

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Je li plaža čista? Плаж-т чис- ---е? П_____ ч___ л_ е_ П-а-ъ- ч-с- л- е- ----------------- Плажът чист ли е? 0
P-a-h-t -hi---l--y-? P______ c____ l_ y__ P-a-h-t c-i-t l- y-? -------------------- Plazhyt chist li ye?
Može li se tamo kupati? Мо-- -- -- -е---пе--т-м? М___ л_ д_ с_ к____ т___ М-ж- л- д- с- к-п-м т-м- ------------------------ Може ли да се къпем там? 0
Mo----l- ----- k-p-m -a-? M____ l_ d_ s_ k____ t___ M-z-e l- d- s- k-p-m t-m- ------------------------- Mozhe li da se kypem tam?
Nije li opasno tamo se kupati? К---нет--т---н- е-ли---а--о? К_______ т__ н_ е л_ о______ К-п-н-т- т-м н- е л- о-а-н-? ---------------------------- Къпането там не е ли опасно? 0
K-p-net- --m n- -e-li-op-sno? K_______ t__ n_ y_ l_ o______ K-p-n-t- t-m n- y- l- o-a-n-? ----------------------------- Kypaneto tam ne ye li opasno?
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? М-ж---и -а -- ---ме п-а--н ча-ъ-? М___ л_ д_ с_ з____ п_____ ч_____ М-ж- л- д- с- з-е-е п-а-е- ч-д-р- --------------------------------- Може ли да се заеме плажен чадър? 0
Mozhe--- -- -- ---me -l-zh----h-dyr? M____ l_ d_ s_ z____ p______ c______ M-z-e l- d- s- z-e-e p-a-h-n c-a-y-? ------------------------------------ Mozhe li da se zaeme plazhen chadyr?
Može li se ovdje iznajmiti ležaljka? Може-ли--а ---за-ме -е-л---? М___ л_ д_ с_ з____ ш_______ М-ж- л- д- с- з-е-е ш-з-о-г- ---------------------------- Може ли да се заеме шезлонг? 0
M--he -- da--e-za-m- s--zl-n-? M____ l_ d_ s_ z____ s________ M-z-e l- d- s- z-e-e s-e-l-n-? ------------------------------ Mozhe li da se zaeme shezlong?
Može li se ovdje iznajmiti čamac? Мо-е ---д--се-за-ме-ло---? М___ л_ д_ с_ з____ л_____ М-ж- л- д- с- з-е-е л-д-а- -------------------------- Може ли да се заеме лодка? 0
Mozh--li d-----z-em----d-a? M____ l_ d_ s_ z____ l_____ M-z-e l- d- s- z-e-e l-d-a- --------------------------- Mozhe li da se zaeme lodka?
Ja bih rado surfao / surfala. Би---скал-/ и----а д- -а----с-р-. Б__ и____ / и_____ д_ к____ с____ Б-х и-к-л / и-к-л- д- к-р-м с-р-. --------------------------------- Бих искал / искала да карам сърф. 0
B-kh i-kal-- i-k--- da ka-----yrf. B___ i____ / i_____ d_ k____ s____ B-k- i-k-l / i-k-l- d- k-r-m s-r-. ---------------------------------- Bikh iskal / iskala da karam syrf.
Ja bih rado ronio / ronila. Б-х-----л ------л- да с--гмур-ам. Б__ и____ / и_____ д_ с_ г_______ Б-х и-к-л / и-к-л- д- с- г-у-к-м- --------------------------------- Бих искал / искала да се гмуркам. 0
Bik- --ka- / i--a-a-da-s- gm-rk-m. B___ i____ / i_____ d_ s_ g_______ B-k- i-k-l / i-k-l- d- s- g-u-k-m- ---------------------------------- Bikh iskal / iskala da se gmurkam.
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. Б-----ка--/-иска-- -а --ра- ---ни с--. Б__ и____ / и_____ д_ к____ в____ с___ Б-х и-к-л / и-к-л- д- к-р-м в-д-и с-и- -------------------------------------- Бих искал / искала да карам водни ски. 0
B-k- --k-l /--s-a-a-d- k---- v-d-i---i. B___ i____ / i_____ d_ k____ v____ s___ B-k- i-k-l / i-k-l- d- k-r-m v-d-i s-i- --------------------------------------- Bikh iskal / iskala da karam vodni ski.
Može li se iznajmiti daska za surfanje? М-ж- ---да--- наеме с-р-? М___ л_ д_ с_ н____ с____ М-ж- л- д- с- н-е-е с-р-? ------------------------- Може ли да се наеме сърф? 0
M---- -i -- se--a-m-----f? M____ l_ d_ s_ n____ s____ M-z-e l- d- s- n-e-e s-r-? -------------------------- Mozhe li da se naeme syrf?
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? М----л--да ----аем- е-ипи-о--а -а --урк---? М___ л_ д_ с_ н____ е_________ з_ г________ М-ж- л- д- с- н-е-е е-и-и-о-к- з- г-у-к-н-? ------------------------------------------- Може ли да се наеме екипировка за гмуркане? 0
Moz-e-----a--- -aeme -e----rovka ---g--rkane? M____ l_ d_ s_ n____ y__________ z_ g________ M-z-e l- d- s- n-e-e y-k-p-r-v-a z- g-u-k-n-? --------------------------------------------- Mozhe li da se naeme yekipirovka za gmurkane?
Mogu li se iznajmiti vodene skije? Мо-е-ли----с- --е--т в-д-- -ки? М___ л_ д_ с_ н_____ в____ с___ М-ж- л- д- с- н-е-а- в-д-и с-и- ------------------------------- Може ли да се наемат водни ски? 0
Mo-he l- ----e---em-t vo--i s-i? M____ l_ d_ s_ n_____ v____ s___ M-z-e l- d- s- n-e-a- v-d-i s-i- -------------------------------- Mozhe li da se naemat vodni ski?
Ja sam tek početnik. А---ъ- н--ин-ещ /--а--н----. А_ с__ н_______ / н_________ А- с-м н-ч-н-е- / н-ч-н-е-а- ---------------------------- Аз съм начинаещ / начинаеща. 0
Az-----n--h-n---hch-/ -ach-n-e-hcha. A_ s__ n___________ / n_____________ A- s-m n-c-i-a-s-c- / n-c-i-a-s-c-a- ------------------------------------ Az sym nachinaeshch / nachinaeshcha.
Ja sam prosječno dobar / dobra. Ср--н---о-ъ--/ доб-а-съм. С_____ д____ / д____ с___ С-е-н- д-б-р / д-б-а с-м- ------------------------- Средно добър / добра съм. 0
Sred-o d---r / -obra sym. S_____ d____ / d____ s___ S-e-n- d-b-r / d-b-a s-m- ------------------------- Sredno dobyr / dobra sym.
Snalazim se već s tim. То-- -- - -о--а-о-в--е. Т___ м_ е п______ в____ Т-в- м- е п-з-а-о в-ч-. ----------------------- Това ми е познато вече. 0
T-----i-y----znat-----he. T___ m_ y_ p______ v_____ T-v- m- y- p-z-a-o v-c-e- ------------------------- Tova mi ye poznato veche.
Gdje je ski lift? Къ-- --ски-лифт--? К___ е с__ л______ К-д- е с-и л-ф-ъ-? ------------------ Къде е ски лифтът? 0
K--- -e ski-l-f--t? K___ y_ s__ l______ K-d- y- s-i l-f-y-? ------------------- Kyde ye ski liftyt?
Imaš li sa sobom skije? И-а--л- с--? И___ л_ с___ И-а- л- с-и- ------------ Имаш ли ски? 0
Imash--i--k-? I____ l_ s___ I-a-h l- s-i- ------------- Imash li ski?
Imaš li obuću za skijanje tu? Им---л- с-и-о-----? И___ л_ с__ о______ И-а- л- с-и о-у-к-? ------------------- Имаш ли ски обувки? 0
Im-s---i-s-i ob----? I____ l_ s__ o______ I-a-h l- s-i o-u-k-? -------------------- Imash li ski obuvki?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od hiljadu riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kada se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizuelne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se takođe mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Pošto naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo zavisi od mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi ne vide cigaretu, već samo tamne linije.
Da li ste to znali?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azerbejdžanskim jezikom. To je maternji ili drugi jezik za više od 80 miliona ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Evropu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra osnovom današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je takođe aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je tačno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.